Ko pati od visokog krvnog tlaka zavidi niskotlakašima, no nizak pritisak iscrpljuje i ometa svakodnevne aktivnosti.

Nije opasan poput visokog pritiska, ali može biti jako neugodan. Kaže se da niskotlakaši žive dugo i loše. Krvni pritisk je snaga kojom krv pritišće na stijenke arterija u dvije faze otkucaja srca.

Sistolički (gornji) tlak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije. Dijastolički (donji) tlak vrijedi dok srce miruje između dvaju otkucaja. Iako prihvatljiv tlak varira između pojedinaca, normalne vrijednosti sistoličkog tlaka su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim pritisku, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog pritiska stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utiče položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Tlak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.

Hipertenziju ili povišeni krvni tlak možete imati godinama, a da pri tom nema simptoma. Upravo u tome leži njezina najveća opasnost jer ako se ne liječi, povećava rizik za pojavu srčanog i moždanog udara.

Prepoznajte simptome

Simptomi niskog pritiska uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Osim od kronično niskog pritiska, tegobe mogu nastati i od naglog pada pritiska. Primjerice, padne li gornji pritisak sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu, jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kisika. Mnogi ljudi podnose nizak pritisak bez većih tegoba. Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog pritiska, a dobro se osjećate, dovoljne su povremene liječničke kontrole. Ako su simptomi hipotenzije učestali ili naglašeni, obratite se liječniku da biste povisili kvalitetu života, a i zato što se iza niskog pritiska možda krije ozbiljnije stanje. Pratite stanje i bilježite u kojim se situacijama javljaju simptomi.

BONUS VIDEO: