O novoj piramidi govorila je Žanet Andrajd, vanredna profesorka nauke o hrani i ishrani ljudi na Univerzitet Florida, koja je za portal VeryWell Health iznijela niz zapažanja i kritika.

„Nova grafička piramida je zbunjujuća jer daje isti značaj proteinima, voću i povrću, ali se čini da same smjernice to zapravo ne poručuju“, ističe Andrajd.

Prethodni vizuelni model, poznat kao „Moj tanjir“, preporučivao je da četvrtina tanjira bude popunjena proteinima. Ukoliko se nove smjernice ne čitaju pažljivo, nova piramida može ostaviti utisak da svako treba sam da procijeni koliko proteina mu je potrebno, što nije bila namjera ranijih preporuka.

Dodatni problem, prema njenim riječima, jeste što nova piramida u potpunosti zanemaruje kulturno uslovljene obrasce ishrane. Takođe, ne pominje se soja, a gotovo da ne postoji razlika između različitih grupa proteina, poput ribe i morskih plodova u odnosu na ostale izvore.

Šta se podrazumijeva pod „pravom hranom“?

Nove smjernice snažno naglašavaju konzumiranje „prave hrane“, ali taj pojam ostaje neprecizan. Andrajd smatra da većina ljudi već jede pravu hranu, samo u različitim oblicima.

„Pomfrit je takođe prava hrana, samo pripremljena na drugačiji način“, navodi ona.

Dodaje da nije realno poručivati ljudima da jedu isključivo „pravu hranu“ u svijetu u kojem prehrambene kompanije ostvaruju ogromne profite od industrijski prerađenih proizvoda poput pilećih medaljona ili kafa sa brojnim dodacima.

Ipak, kao pozitivnu stranu nove piramide, Andrajd izdvaja prikaz raznovrsnog voća i povrća, poput borovnica, grožđa, jabuka i banana.

„Kao dijetetičar, uvijek podstičem ljude da tanjir ispune raznobojnim voćem i povrćem. Nova piramida može poslužiti kao inspiracija šta da uključe u svakodnevnu ishranu“, ističe ona.

Problem, međutim, nastaje kod preporučenih porcija. Iako se navodi da bi trebalo jesti dvije porcije voća i tri porcije povrća dnevno, nije jasno definisano šta tačno predstavlja jednu porciju, što može dovesti do dodatne konfuzije.

Da li integralne žitarice treba da budu na dnu?

U staroj piramidi ishrane postojali su jasno definisani nivoi, a integralne žitarice činile su osnovu jer predstavljaju važan izvor energije. Nova piramida ih pomjera na samo dno, iako same smjernice zapravo naglašavaju ograničavanje rafinisanih, a ne integralnih žitarica.

Prema mišljenju Andrajd, ovakav raspored podsjeća na povratak u devedesete godine i popularnost niskougljenihohidratnih, visokoproteinskih dijeta poput Atkinsove.

„Danas imamo mnogo bolje alate za praćenje zdravlja i otkrivanje hroničnih bolesti. I dok smo koristili staru piramidu, gojaznost je već postajala ozbiljan problem. Zato nisam sigurna da će nas ova nova piramida vratiti u vrijeme kada, navodno, nismo imali hronične bolesti“, zaključuje Andrajd.