Hipertenzija je tiha bolest koja pogađa milione ljudi širom svijeta i često ostaje neotkrivena sve dok ne izazove ozbiljne komplikacije.

Povišen krvni pritisak je vodeći uzrok srčanog i moždanog udara, evo kako da ih izbjegnete!

Stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, među kojima je i hipertenzija, viša je od stope smrtnosti od malignih oboljenja.

U Evropi 30% svih uzroka smrti su kardio-vaskularne bolesti. Najviša stopa smrtnosti od kardio-vaskularnih bolesti, već više decenijama unazad, registruju se u Rusiji, Ukrajini i bivšim socijalističkim republikama.

Hipertenzija je prvi na listi uzroka preuranjenih smrti u razvijenom svetu i taj trend se nastavlja već decenijama unazad.

Šta predstavlja hipertenzija?


Arterijska hipertenzija, povišen krvni pritisak ili samo-hipertenzija, je stanje povišenih vrednosti pritiska krvi u arterijskim krvnim sudovima iznad normalnih vrijednosti. Granica normalnih vrijednosti krvnog pritiska je 140/90 mmHg.

Prema posljednjim preporukama American College Heart Association (ACC/AHA) iz 2017. godine, promijenjena je klasifikacija hipertenzije.

Normalnim vrijednostima se smatraju vrijednosti &120/80 mmHg
Hipertenzija I stadijuma: 130-139/80-90 mmHg
Hipertenzija II stadijuma: >140/90 mmHg
ili, klinički kriterijum preporučen od Practice Changing UpDates:

Dnevna srednja vrijednost: ≥130/80 mmHg
Izolovana sistolna hipertenzija: >130 mmHg i &80 mmHg
Izolovana dijastolna hipertenzija: <130 mmHg i >80 mmHg
*srednja vrednost najmanje 3 uzastopna mjerenja

[caption id="attachment_803775" align="aligncenter" width="670"] Foto: Unsplash[/caption]

Hipertenzija i krvni sudovi


Naši krvni sudovi trpe uticaj sile pritiska krvi koja teče kroz njih. Kada je krvni pritisak normalan, oni se svojim elastičnim zidom lako prilagođavaju fiziološkoj razlici u pritiscima tokom srčanih ciklusa (sistola, dijastola).

Pod uticajem povišenog pritiska krvi, arterijski krvni sudovi gube svoju elastičnost i postaju krute cijevi. Tako izmijenjeni, ne mogu adekvatno da odgovore na promjene u pritiscima tokom rada srca.

Zid arterije najprije gubi svoju elastičnost da bi odgovorio na povišen pritisak krvi u njemu, zadebljava, a ukoliko je prisutan neki od faktora rizika, pokreće stvaranje aterosklerotskog plaka.

Usljed suženja (stenoze) krvnog suda aterosklerotskim plakom, smanjuje se dopremanje kiseonika i hranljivih materija različitim organima, što postepeno narušava njihovu funkciju. Neravna površina plaka i turbulentno kretanje krvi kroz suženja unutar krvnog suda, dovode do pojave krvnih ugrušaka (tromb) na njegovoj površini.

Djelovi tako nastalog tromba mogu se otkinuti i nošeni strujom krvi mogu zaustaviti bilo gdje u zoni snabdijevanja krvnog suda iz kog je tromb potekao. Prekid u snabdijevanju kiseonikom organa i tkiva neminovno vodi ka njihovom oštećenju i gubitku funkcije.

Povezanost visokog pritiska i srčanog udara


Upravo zbog uticaja na krvne sudove svih vitalnih organa, hipertenzija je jedna od najkompleksnijih bolesti, jer svaki organ koji izmijenjena arterija snabdijeva kiseonikom može biti pogođen.

Po najnovijoj globalnoj statistici koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, između 33 i 46% ljudi ne zna da boluje od hipertenzije.

Više od 50% ljudi nema regulisan arterijski pritisak uprkos propisanoj terapiji. Procenat varira u zavisnosti od razvijenosti zdravstvene zaštite.

Hipertenzija je jedan od ključnih faktora za nastanak:

aneurizme abdominalne aorte,
bolest perifernih arterija,
infarkt srca,
moždani udar,
gangrenu ekstremiteta,
gangrenu crijeva,
sljepilo,
bolesti bubrega.
Iz svega navedenog hipertenzija zahtijeva multidisciplinarni pristup.

Preporučeni pregledi za osobe sa hipertenzijom
Redovne kontrole kardiologa 2 puta godišnje ili po preporuci doktora
Kolor-dopler kontrole krvnih sudova vrata, aorte, donjih ekstremiteta
Pregled specijaliste dijetoterapije
Godišnja kontrola nefrologa
Godišnji pregled endokrinologa
Godišnji pregled oftalmologa
Pregled neurologa po indikaciji
Pregled vaskularnog specijaliste
Psihoterapija u cilju otklanjanja faktora rizika (pušenje, alkohol)

"U 50-tim godinama života, očekivani životni vijek je za 5 godina duži kod ljudi sa normalnim krvnim pritiskom".

"Do 64. godine života hipertenzija je nešto češća kod muškaraca, od 65. godine žene se sa muškarcima izjednačavaju u stopi oboljevanja", objašnjava dr Marija Krišto, specijalista interne medicine.

Povezanost visokog pritiska i srčanog udara


Esencijalna hipertenzija se javlja u 90-95% slučajeva, nepoznatog je specifičnog uzroka uz prisustvo jednog ili više sledećih faktora rizika:

porodična predispozicija,
ishrana bogata zasićenim mastima,
ekscesna količina soli u ishrani,
gojaznost,
poremećaji spavanja,
alkohol i cigarete,
hronični stres, akutna bol i akutni stres,
insulinska rezistencija,
dijabetes,
povišene masnoće u krvi (holesterol, trigliceridi),
nedostatak kretanja.
Sekundarna hipertenzija
Kod 5% pacijenata uzrok je poznat i njegovo liječenje dovodi i do liječenja hipertenzije:

stenoza bubrežnih arterija, policistična bolest, glomerulonefritisi,
tumori nadbubrežnih žlijezda, Cushing-ov sindrom, primarni aldosteronizam,
bolesti štitaste žlijezde i paraštitastih žlijezdi – hiper- i hipotireoidizam, primarni hiperparatireoidizam,
sleep apnea sindrom,
malformacije krvnih sudova,
upotreba kortikosteroida, NSAIL, oralnih kontraceptiva, hormonske terapije.
Simptomi hipertenzije
Simptomi povišenog krvnog pritiska mogu da budu diskretni do neprepoznatljivosti, često se za ovu bolest kaže da je tiha, bezbolna i nepredvidiva.

Sljedeći simptomi mogu ukazati na hipertenziju:

glavobolja,
gubitak daha ili otežano disanje,
zamućen vid,
krvarenje iz nosa,
dezorijentisanost,
konfuznost.
Komplikacije hipertenzije
"69% onih koji dožive srčani udar (Infarkt srca) ima povišen krvni pritisak", ističe dr Krišto.

Najčešće komplikacije povišenog pritiska su na sljedećim organima:

Srce: srčana slabost (hipertrofija lijeve komore), infarkt srca, angina pectoris, plućni edem, aritmije
Arterije: periferna bolest arterija (PAD) koja se pojavljuje sa grčevima u nogama i čija je krajnja komplikacija gangrena donjih ekstremiteta, angina pectoris, infarkt srca (AIM), disekcija aorte, stvaranje aneurizme
Mozak: šlog ili moždani udar (CVI), RIND, TIA, vaskularna demencija, hipertenzivna encefalopatija, subarahnoidno krvavljenje.
Bubrezi: Hronična bubrežna insuficijencija (HBI)
Reproduktivni sistem: Erektilna disfunkcija, impotencija
I pored jednostavnog načina utvrđivanja i praćenja, više od 1/3 obolelih ne zna da boluje od hipertenzije, pa tako ni da je u (najmanje) dvostrukom riziku za nabrojane komplikacije u odnosu na ljude sa krvnim pritiskom normalnih vrednosti.

U svijetu, oko 8 miliona smrtnih ishoda i 100 miliona invalidnosti potiču od komplikacija povišenog i neliječenog krvnog pritiska.

"Antihipertenzivna terapija nedvosmisleno redukuje rizik od kardiovaskularnih i bubrežnih komplikacija", navodi dr Krišto.

"Postaviti dijagnozu hipertenzije je relativno jednostavno, savremeno medikamentozno liječenje je visoko efikasno, ali kontrolisanje multisistemskih komplikacija direktno je srazmjerno stepenu razumijevanja bolesti od strane samog pacijenta", poručuje dr Krišto, prenosi Stetoskop.