Psiholog Maja Savanović Zorić izjavila je povodom Međunarodnog dana mentalnog zdravlja da empatijsko slušanje nije samo terapijski alat, već i temelj emocionalnog zdravlja zajednice.

"Kad se ljudi osjećaju saslušano, smanjuje se napetost, agresija i defanzivnost, a raste osjećaj povezanosti i sigurnosti. Zato `saslušaj prije nego sudiš` nije samo poruka ovog dana – to je poziv da mijenjamo način na koji komuniciramo", naglašava Zorićeva.

Ona navodi da empatija nestaje onog časa kad se zaboravi da razgovor nije pozornica, već je most između dvoje ljudi.

"Koliko puta suočeni s tuđim bolom, reagujemo iz nelagode, straha ili umora: `saberi se`, `nije to ništa`, `svi imamo svoje probleme`. Te rečenice možda zvuče bezazleno, ali često ostavljaju onog drugog još usamljenijim", navodi Zorićeva, koja je i porodični psihoterapeut.

Ona podsjeća da je osnivač humanističke psihoterapije Karl Rodžers govorio da prava promjena nastaje u atmosferi prihvatanja, autentičnosti i empatije.

"Da bismo nekoga istinski čuli potrebno je da privremeno utišamo svoj unutrašnji glas koji procjenjuje, analizira ili daje savjete. To je ono što zovemo aktivno slušanje - prisutnost koja ne traži rješenje, već povezuje", navodi Zorićeva.

Ona dodaje da se u porodičnoj terapiji često vidi da problemi ne počinju velikim događajima, već nizom trenutaka u kojima se članovi porodice nisu čuli.

"Dijete koje šalje signale kroz ponašanje, a roditelj ih tumači kao neposlušnost. Partner koji govori o umoru, a drugi to doživljava kao kritiku. Ispod svake rečenice postoji potreba – da budemo viđeni, prepoznati, prihvaćeni", navodi Zorićeva.

Ona kaže da se psihička bol često ne vidi, ali ostavlja trag i da se pretvara u tjeskobu, povlačenje, razdražljivost, nesanicu.

"Kad je saslušamo sa razumijevanjem, otvaramo prostor iscjeljenja. Na ovaj dan, hajde da ne nudimo savjete, već prisustvo. Da ne branimo, već razumijemo. Da se sjetimo da svaka priča ima svoj kontekst, a iza svake emocije postoji razlog", navodi Zorićeva.

Ona kaže da se Međunarodni dan mentalnog zdravlja ove godine obilježava pod motom "Mentalno zdravlje u kriznim situacijama", a prema podacima Svjetske federacije za mentalno zdravlje svake godine je oko 10 miliona ljudi izloženo kriznim situacijama, kao što su oružani sukobi ili prirodne nepogode.

Psiholog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Jelena Niškanović izjavila je Srni da navedene krize otežavaju porodično funkcionisanje, umanjuju sredstva neophodna za svakodnevni život, te narušavaju bazične procese funkcionisanja u društvu zahvaćenom kriznim situacijama.

"Navedene okolnosti kod ljudi stvaraju osjećaj psihološkog distresa, među kojima određen broj osoba razvija smetnje u mentalnom zdravlju, poput depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja", navodi Niškanovićeva.

Ona ističe da krizne situacije mogu pogoršati stanje narušenog mentalnog zdravlja, kao i socijalnu deprivaciju vezanu za siromaštvo i diskriminaciju, te podstaći rizične situacije povezane sa porodičnom separacijom ili štetnom upotrebom psihoaktivnih supstanci.

Niškanović kaže da mentalno zdravlje leži u osnovi socijalnog i ekonomskog oporavka svakog pojedinca, zajednica i zemalja nakon kriznih situacija.

Obilježavanje Međunarodni dan mentalnog zdravlja pokrenula Svetska zdravstvena organizacija 1992. godine s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i mobilizacije napora za bolje mentalno zdravlje ljudi.