Činjenica da su sastojci prirodnog porijekla ili da dolaze od poznatih proizvođača ne znači da su potpuno bezbjedni.

Nutricionisti objašnjavaju šta se dešava u organizmu kada unosimo prevelike količine dodataka ishrani i na koje rizike posebno treba obratiti pažnju.

Mogu da oštete jetru

Jetra prerađuje brojne supstance koje unosimo u organizam, a u njoj se skladište i određeni vitamini.

Vitamini rastvorljivi u mastima skladište se u jetri, pa njihov prekomjeran unos, na primjer vitamina A, vremenom može izazvati ozbiljne probleme – upozorava nutricionistkinja Erin Person.

Za razliku od vitamina rastvorljivih u vodi, čiji se višak uglavnom izlučuje putem mokraće, vitamin A može da se nakuplja u organizmu. Dugotrajno uzimanje visokih doza može dovesti do trovanja i oštećenja jetre.

Rizik postoji i kod pojedinih biljnih preparata, poput ekstrakta zelenog čaja, ašvagande, kava-kave, kurkume i cimicifuge, kao i kod visokih doza vitamina B3.

Posebno su ugrožene osobe koje već imaju oboljenja jetre.

Mogu da utiču na djelovanje lijekova

To što se suplementi prodaju bez recepta ne znači da je njihovo kombinovanje sa lijekovima uvijek bezbjedno. Pojedini dodaci ishrani mogu oslabiti djelovanje lijekova, dok drugi mogu povećati rizik od neželjenih reakcija.

Na primjer, kalcijum i gvožđe mogu smanjiti apsorpciju levotiroksina, lijeka koji se koristi za liječenje poremećaja rada štitne žlijezde.

Dodaci na bazi bijelog luka, ginka i ribljeg ulja mogu uticati na zgrušavanje krvi, što je posebno važno za osobe koje uzimaju antikoagulantne lijekove, poput varfarina.

Mogu da poremete ravnotežu hranljivih materija

Uzimanje nekoliko različitih suplemenata istovremeno ne znači da će organizam bolje iskoristiti sve hranljive materije. Naprotiv, pojedini vitamini i minerali mogu ometati apsorpciju drugih.

Kalcijum može smanjiti apsorpciju gvožđa ako ih uzimate istovremeno – objašnjava Person, savjetujući da se ovi minerali uzimaju u različito doba dana.

Sličan problem postoji i kada je riječ o cinku i bakru.

Neko može redovno da uzima cink, vjerujući da na taj način jača imunitet, a zapravo može izazvati neravnotežu drugih mikronutrijenata – upozorava nutricionistkinja Džuli Stefanski.

Dugotrajno uzimanje visokih doza cinka može dovesti do nedostatka bakra, što može izazvati anemiju i neurološke probleme.

Povećavaju rizik od nastanka kamena u bubregu

Određeni dodaci ishrani mogu povećati rizik od stvaranja kamena u bubregu, naročito kod osoba koje su već sklone ovom zdravstvenom problemu.

Mnogi biljni preparati, posebno oni koji sadrže cimet, cveklu, kurkumu, crni biber ili spanać, mogu imati veoma visoke koncentracije oksalata – upozorava nutricionistkinja Melani Berc, specijalizovana za zdravlje bubrega.

Dok konzumiranje ovih namirnica u uobičajenim količinama uglavnom ne predstavlja problem, njihovi koncentrovani oblici u suplementima mogu biti rizični.

Visoke doze vitamina C takođe mogu povećati količinu oksalata u mokraći, dok pojedina istraživanja ukazuju da određeni načini uzimanja kalcijuma i vitamina D mogu biti povezani sa većim rizikom od nastanka kamena u bubregu.

Da li su nam suplementi uopšte potrebni?

Društvene mreže često stvaraju utisak da nam je za očuvanje zdravlja neophodan veliki broj dodataka ishrani. Međutim, nutricionisti ističu da su suplementi potrebni samo kada za njih postoji konkretan razlog.

Dodaci ishrani trebalo bi da budu dopuna zdravoj i uravnoteženoj ishrani – ističe Berc.

Osnovu dobrog zdravlja i dalje čine raznovrsna ishrana, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i smanjenje stresa.

Suplementi mogu biti korisni kod utvrđenog nedostatka određenih vitamina ili minerala, kod osoba koje se pridržavaju restriktivnih režima ishrane, kao i kod bolesti koje otežavaju apsorpciju hranljivih materija.

Ukoliko sumnjate da vam nedostaju određeni vitamini ili minerali, prije nego što posegnete za suplementima, najbolje je da se o njihovom izboru i odgovarajućoj dozi posavjetujete sa ljekarom ili nutricionistom, prenosi B92.net.