Onda dođe neki drugi dan. Isti posao, isti ljudi, ista kafa. Samo što vam sada i način na koji neko diše ide na živce.

Zašto?

Odgovor nije uvijek „takav ti je dan“, niti je svaka promjena raspoloženja stvar hormona. Nova studija objavljena u časopisu npj Women's Health pokazuje, međutim, da menstrualni ciklus kod nekih žena zaista može biti povezan sa promjenama u tome koliko su osjetljive na stres, koliko žele društvo drugih ljudi, kako doživljavaju određene simptome i koliki im je libido.

I tu priča postaje zanimljivija od „klasičnog PMS-a“.

Šta su oni zapravo pratili?

Istraživači Belinda Pletcer, Tobias Hojzinger, Nele Toms, Kozima Girg i Ejdrijen M. Beltz nisu pitali žene samo kako se osjećaju nekoliko dana pred menstruaciju, nego su uradili nešto mnogo zahtjevnije.

68 žena između 18 i 35 godina pratili su svakog dana tokom 75 dana, odnosno kroz dva do tri menstrualna ciklusa.

Učesnice su svakodnevno bilježile različite psihološke i fizičke simptome, raspoloženje, seksualnu želju i nekoliko osobina koje se mogu mijenjati iz dana u dan. Istraživače je posebno zanimalo koliko je osoba tog dana osjetljiva na stres, koliko je društvena i koliko je sklona konfliktu. Uz to su pratili hormone iz uzoraka pljuvačke.

Drugim riječima, nisu pokušavali da od žena naprave jednu veliku statističku „ženu u prosjeku“, već su gledali šta se dešava istoj osobi kroz vrijeme.

Pred menstruaciju manje društva, više osjetljivosti

Jedan od najzanimljivijih nalaza odnosi se na period neposredno prije menstruacije i same početke menstruacije.

U toj fazi učesnice su, u prosjeku, pokazivale veću osjetljivost na stres, bile manje društvene i manje sklone mirnom, nekonfliktnom pristupu nego oko ovulacije. Istovremeno su mentalni i fizički simptomi karakteristični za predmenstrualni period bili izraženiji.

Prevedeno na običan jezik – nekada nije stvar u tome da se ženi „odjednom ne druži“. Može da bude da joj je u tom dijelu ciklusa jednostavno potrebno manje ljudi oko nje i da joj je prag tolerancije na svakodnevne stresove niži.

To, naravno, ne znači da svaka žena pred menstruaciju postaje nervozna, povučena ili svadljiva. Upravo suprotno – individualne razlike bile su jedan od najvažnijih nalaza istraživanja.

Kod nekih žena promjene su bile jasno vidljive. Kod drugih su bile jedva primjetne, dok su pojedine pokazivale obrazac koji se razlikovao od prosječnog rezultata grupe.

Zato rečenica „žene su takve kad dobiju“ nema mnogo smisla. Preciznije bi bilo reći da kod dijela žena određeni aspekti raspoloženja i ponašanja mogu da variraju tokom ciklusa, ali ne postoji jedan univerzalni ženski kalendar raspoloženja.

1

Oko ovulacije više druženja, a i libido raste

Druga strana priče bio je period oko ovulacije.

U prosjeku, tada je zabilježena veća društvenost, dok je seksualna želja bila izraženija nego tokom sredine lutealne faze i perioda neposredno pred menstruaciju. Libido je u studiji imao prilično jasan ciklični obrazac, sa vrhuncem oko ovulacije.

To je zanimljivo i zato što se u istraživanju nisu mijenjale baš sve osobine. Nisu pronađene značajne ciklične promjene u svim ispitivanim aspektima ličnosti. Na primjer, osobine povezane sa savesnošću, poput pouzdanosti i usmjerenosti na postignuće, nisu pokazale isti obrazac.

Dakle, nije stvar u tome da menstrualni ciklus svakih nekoliko nedjelja „mijenja karakter“.

Mijenja se prije svega način na koji se neke osobine mogu ispoljiti u određenom trenutku.

Jednog dana možete biti raspoloženi za večeru sa šest ljudi. Nekoliko dana kasnije možete željeti da otkažete sve planove, zatvorite vrata i ne objašnjavate nikome ništa. To samo po sebi ne znači da se vaša ličnost promijenila.

Hormoni jesu dio priče, ali nisu tako jednostavan odgovor na sve

Tu dolazimo do dijela koji se često previše pojednostavi.

Estrogen i progesteron tokom ciklusa rastu i padaju. Istraživači su pronašli povezanost između nivoa estradiola i nekih mentalnih simptoma, kao i libida. Međutim, osjetljivost na stres nije se jednostavno mogla objasniti nivoom polnih hormona.

Drugim riječima, nije pronađena jedna mala hormonska poluga koju možemo da povučemo i kažemo: „Evo, danas je nervozna zbog ovoga.“

Na ponašanje utiče mnogo toga, a autori naglašavaju da su veze između hormona, psihičkih simptoma i promjena u ponašanju složene. Jedna od mogućih interpretacija jeste da hormonske promjene utiču na određene neurotransmiterske sisteme u mozgu, ali mehanizam još nije do kraja razjašnjen.

Šta dolazi prvo, lošije raspoloženje ili povlačenje?

Istraživači su pokušali da odu korak dalje.

Kod osjetljivosti na stres veza sa mentalnim simptomima djelovala je dvosmjerno – promjena osjetljivosti na stres bila je povezana i sa simptomima koji su joj prethodili i sa onima koji su se pojavljivali nakon nje.

Kod društvenosti je obrazac bio drugačiji. Smanjena društvenost prethodila je porastu mentalnih simptoma, dok prethodni mentalni simptomi nisu na isti način predviđali smanjenje društvenosti.

To ne znači da će žena, ako odbije poziv na večeru, sutradan sigurno biti lošije raspoložena. Studija pokazuje statističku povezanost, ne recept za predviđanje ponašanja jedne konkretne osobe.

2

Istraživanje ima jedno veliko „ali“

Ovo je možda najvažniji dio cijele priče.

U studiji je učestvovalo samo 68 žena, sve su bile između 18 i 35 godina, zdrave, imale su relativno redovne cikluse, a uzorak je bio prigodan i prilično specifičan. Većina učesnica bila je visoko obrazovana i sve su se izjasnile kao bijele/Kavkaske žene.

Hormoni su mjereni iz pljuvačke, što autori takođe navode kao ograničenje, a podaci o libidu zasnivali su se na manjem broju učesnica.

Zato rezultate ne treba pretvoriti u novu verziju horoskopa: „Danas vam je progesteron u porastu, izbjegavajte partnera.“

Nauka je ovdje mnogo zanimljivija od toga.

Ništa nije „bez razloga“

Ako žena kaže da joj je nekoliko dana pred menstruaciju sve napornije nego inače, to nije nužno izmišljanje, pretjerivanje ili „drama bez razloga“. Kod nekih žena menstrualni ciklus zaista može da bude povezan sa promjenama u osjetljivosti na stres, društvenosti, raspoloženju i seksualnoj želji.

Istovremeno, ako druga žena kaže da kod sebe ne primjećuje gotovo nikakve takve promjene, i to je sasvim u skladu sa rezultatima ovog istraživanja.

Najzanimljivija poruka rada Belinde Pletcer i kolega možda je upravo ta da ne postoji jedna „ženska“ reakcija na menstrualni ciklus. Postoje individualni obrasci.

Neko pred menstruaciju želi da ga svi ostave na miru. Neko drugi nema nikakvu posebnu promjenu. Treća osoba će primijetiti da je osjetljivija na stres, dok će joj raspoloženje ostati isto. Neko će oko ovulacije biti društveniji i imati veći libido, dok će kod druge osobe taj obrazac biti jedva primjetan, piše Ona.rs.

Zato sljedeći put kada neko kaže „nije joj ništa, samo je nervozna“ možda vrijedi izbaciti riječ „samo“.