Mišići postepeno gube snagu, izdržljivost opada i oporavak nakon zahtjevne aktivnosti može zahtijevati više vremena. Ali, kada zapravo počinju te promjene i, što je još važnije, možemo li ih usporiti?

Naučno istraživanje, objavljeno u časopisu Cell Metabolism, ističe dvije prelomne godine koje se dovode u vezu sa starenjem: 50. i 63. godinu života. Analizirajući podatke više od 50.000 ljudi, istraživači su identifikovali određene promjene povezane sa krhkošću, odnosno smanjenom sposobnošću organizma da odgovori na fizički napor, bolest ili povredu.

„Ideja da starenje nije potpuno linearan proces, već može uključivati periode intenzivnijih fizioloških promjena, slaže se sa onim što mnogi kliničari primjećuju u praksi, čak iako do sada nismo imali molekularne podatke da to potvrdimo“, objašnjava za National Geographic Džulija Louental, vanredna profesorka na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard i specijalista za gerijatriju.

Šta se mijenja u organizmu sa 50 i 63 godine

Konkretno, prema studiji, oko 50. godine dolazi do promjena u proteinima povezanim sa metabolizmom energije, njenim skladištenjem i hormonskom regulacijom. Nasuprot tome, oko 63. godine promjene su više povezane sa funkcijom imunog sistema i upalnim procesima.

Naučnici su takođe razvili indeks krhkosti zasnovan na proteinskom profilu organizma, koji bi u budućnosti mogao da pomogne u identifikaciji osoba sa povećanim rizikom od fizičke slabosti, prije nego što se pojave prvi simptomi. Za sada su, međutim, potrebna dodatna istraživanja za njegovu primjenu u kliničkoj praksi.

To ne znači da svi ljudi doživljavaju naglu biološku promjenu čim napune 50 godina. Ipak, ističe srednje godine kao posebno važan period za prevenciju fizičke slabosti.

Pet upozoravajućih znakova

Postepeni gubitak mišićne snage i izdržljivosti dio je normalnog procesa starenja. Međutim, kada je smanjenje fizičkih rezervi brže nego što se očekuje, može dovesti do stanja koje naučnici nazivaju sindrom krhkosti, koji karakterišu smanjena fiziološka otpornost i veća ranjivost na bolesti, povrede i druge stresne situacije.

Za procjenu se često koristi pet osnovnih kriterijuma:

  • Nenamjerni gubitak tjelesne mase,

  • Uporna iscrpljenost,

  • Ograničena fizička aktivnost,

  • Smanjena brzina hoda,

  • Slaba snaga stiska ruke.

Prisustvo jednog ili dva ova znaka ukazuje na predkrhkost, dok tri ili više predstavljaju pokazatelj krhkosti.

Ipak, ova stanja ne pogađaju isključivo starije osobe. Studija objavljena 2018. u časopisu The Lancet Public Health, sa podacima od skoro 500.000 učesnika iz baze podataka UK Biobank, starosti od 37 do 73 godine, pokazala je da se predkrhkost i krhkost mogu javiti već u srednjem dobu. Slično tome, studija iz 2024. godine u Maleziji otkrila je da je među učesnicima mlađim od 60 godina njih 67,9 odsto imalo predkrhkost, a 10,4 odsto krhkost. Ipak, istraživači su koristili šire kriterijume procjene, što ne dozvoljava direktno poređenje sa stopama iz drugih studija.

Kako gubimo snagu dok starimo?

Slabljenje organizma rezultat je mnogih različitih bioloških procesa. Kako starimo, broj motornih neurona koji aktiviraju mišiće postepeno opada, a mišićno tkivo slabije reaguje na stimuluse koji podstiču njegov rast. Takođe, mijenja se funkcija mitohondrija, ćelijskih struktura koje proizvode energiju, dok hronična upala niskog stepena može da ubrza propadanje.

Kako objašnjava Terens Fevero, profesor biologije i nauke o vježbanju na Univerzitetu u Portlandu, nijedna od ovih promjena sama po sebi ne znači krhkost. Sve one, međutim, smanjuju fiziološke rezerve koje omogućavaju organizmu da efikasno odgovori kada se pojavi bolest, povreda ili hospitalizacija.

„Genetika i biologija starenja određuju tempo, ali najvažniji faktor koji možemo da kontrolišemo jeste koliko se krećemo. Sistemi u organizmu atrofiraju kada se ne koriste i obično to shvatimo tek kada neka aktivnost zahtijeva više snage nego što nam je ostalo“, ističe on.

Može li vježbanje da preokrene slabljenje tijela?

Krhkost nije neizbježan put starenja. Naprotiv, sve više naučnih dokaza pokazuje da redovno vježbanje može da uspori ili čak preokrene fizičko slabljenje, posebno ako se sa intervencijom započne na vrijeme.

Studija objavljena 2026. godine u časopisu Maturitas, sa 3.405 odraslih osoba uzrasta od 50 do 64 godine, povezala je umjerenu i intenzivnu fizičku aktivnost sa poboljšanjem krhkosti. Takođe, pregled iz 2024. godine, sa 2.838 učesnika, istakao je koristi treninga sa opterećenjem i kombinovanih vježbi. Drugi pregled, koji je obuhvatio 842 osobe starije od 60 godina, zabilježio je 74 odsto niži relativni rizik od pojave krhkosti kod učesnika u programima vježbanja.

„Krhkost je vjerovatnije reverzibilna kada se otkrije na vrijeme“, naglašava Džulija Louental sa Harvarda.

Šta preporučuju stručnjaci? Jačanje mišića dva do tri puta sedmično, aerobna aktivnost, vježbe ravnoteže, dovoljan unos proteina i kvalitetan san. Kako ističe profesor Terens Fevero, cilj je da sa 72 godine možemo da se penjemo uz stepenice i nosimo svoj prtljag bez pomoći. Jer zdravo starenje nije samo u godinama koje živimo, već i u autonomiji koju zadržavamo.

(Žena)