Ekstremne vrućine mijenjaju ponašanje krvnih sudova i na sasvim neočekivan način utiču na krvni pritisak.
Dr Nisa Goldberg, kardiološkinja iz centra En-Vaj-Ju Langon Helt i osnivač Centra za žensko zdravlje Džoun H. Tiš, objašnjava da duži boravak na vrućini može dovesti do opasnog pada krvnog pritiska.
"Kada se tijelo pregrije, krvni sudovi se šire kako bi oslobodili toplotu. To može dovesti do pada krvnog pritiska, naročito ako usljed znojenja dođe do dehidratacije", rekla je ona.
Iako se niži krvni pritisak može učiniti korisnim, nagli pad izazvan vrućinom može biti veoma opasan.
"Koliko će pritisak pasti zavisi od svake osobe, a utiču i faktori poput tjelesne težine i fizičke kondicije. Neki ljudi mogu osjetiti slabost ili vrtoglavicu, naročito kada naglo ustanu ili nakon dužeg boravka napolju", dodaje dr Goldberg.
Dr Goldberg ističe da visoke temperature ne izazivaju samo pad krvnog pritiska, već dodatno opterećuju srce, koje mora intenzivnije da radi kako bi rashladilo organizam. Zbog toga puls može da poraste mnogo brže nego inače, čak i tokom aktivnosti koje se u normalnim uslovima smatraju laganim.
"Gubitak tečnosti znojenjem može da smanji zapreminu krvi, što srcu otežava da je pumpa", kaže dr Goldberg.
Kod osoba koje već imaju srčana oboljenja, ovakve promjene mogu izazvati simptome poput nelagodnosti u grudima, otežanog disanja ili gubitka svijesti. U pojedinim slučajevima, posljedice mogu biti i smrtonosne.
Naučno istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu „Circulation Research“ pokazalo je jasnu povezanost između visokih temperatura i povećane smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su utvrdili da smrtnost od ovih bolesti raste za 2,1 odsto sa svakim stepenom povećanja temperature.
Zbog toga je veoma važno znati kako zaštititi srce tokom ljetnih mjeseci, naročito ako već postoji dijagnoza srčanog oboljenja.
Dr Goldberg naglašava da osobe sa srčanim bolestima, niskim krvnim pritiskom, gojaznošću, dijabetesom ili bolestima bubrega treba da budu posebno oprezne tokom toplotnih talasa. Isto važi i za starije osobe.
"Stariji ljudi su izloženi većem riziku jer njihov organizam ne reguliše tjelesnu temperaturu jednako efikasno i teže prepoznaje rane znakove toplotne iscrpljenosti", kaže dr Goldberg.
Ona dodaje da pojedini lijekovi, poput diuretika i nekih lijekova za snižavanje krvnog pritiska, mogu povećati rizik od dehidratacije ili otežati prilagođavanje organizma visokim temperaturama.
Za očuvanje zdravlja, dr Goldberg preporučuje preventivne mjere i savjetuje: "Aktivnosti na otvorenom planirajte u hladnijim dijelovima dana, pijte dovoljno tečnosti, nosite laganu odjeću i odmarajte se u hladu ili klimatizovanom prostoru."
Osobama koje imaju srčana oboljenja ili druga hronična stanja savjetuje da se konsultuju sa svojim ljekarom o mjerama bezbjednosti tokom ekstremnih vrućina i eventualnim izmjenama terapije.
Važno je prepoznati znakove koji ukazuju da vrućina negativno utiče na srce i krvne sudove.
Dr Goldberg navodi da među njima spadaju:
-
vrtoglavica,
-
slabost,
-
izražen umor,
-
lupanje srca,
-
nelagodnost u grudima,
-
otežano disanje,
-
gubitak svijesti.
"Ove simptome ne smijete zanemariti, posebno ako već imate problema sa srcem", upozorava kardiolog za „Parade“.
Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma, potrebno je odmah prekinuti aktivnost i skloniti se na hladno ili u klimatizovan prostor.
"Pijte vodu ako možete, skinite usku odjeću i odmorite se. Ako se simptomi brzo ne povuku ili osjetite bol u grudima, dugotrajan nedostatak vazduha, zbunjenost ili izgubite svijest, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć", dodaje kardiolog.
(NajŽena)
Komentari (0)