Istraživači iz Barselone pratili su više od 7.000 ljudi između 40 i 65 godina i došli do zaključka koji mijenja perspektivu. Oni koji večeraju ranije, doručkuju ranije i ne jedu između ta dva obroka imaju niži indeks tjelesne mase, i to čak i nakon pet godina. Drugim riječima, tijelo očigledno pamti ritam.

Produžen noćni post i rani doručak prave razliku

Ključna stvar koju su izdvojili nije restrikcija hrane, već razmak između obroka. Što je noćni post duži, odnosno period bez hrane između večere i doručka, to su rezultati bolji.

"Naši rezultati, u skladu sa drugim istraživanjima, ukazuju na to da produžen noćni post može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, posebno ako je praćen ranom večerom i ranim doručkom", objašnjava epidemiološkinja Lusijana Pons-Muco.

Ono što stoji iza toga nije trend, već biologija. Naše tijelo funkcioniše po cirkadijalnom ritmu, unutrašnjem satu koji reguliše kada smo budni, kada odmaramo i kako trošimo energiju.

"Smatramo da je razlog u tome što je ranije unošenje hrane usklađenije sa cirkadijalnim ritmom, što omogućava bolje sagorijevanje kalorija i regulaciju apetita", dodaje ona.

Preskakanje doručka ne radi ono što mislite

Jedan od zanimljivijih nalaza odnosi se na ljude koji preskaču doručak, što je česta strategija za mršavljenje. Ispostavilo se da to ne daje rezultate kakve mnogi očekuju.

Kod jedne grupe muškaraca, koji su prvi obrok jeli tek poslije 14 časova i postili i do 17 sati, nije primijećen značajan uticaj na tjelesnu težinu.

"Kod ove grupe muškaraca, preskakanje doručka nije imalo efekta na tjelesnu težinu",  kaže epidemiološkinja Kamij Lasal.

Tijelo bolje funkcioniše kada prati ritam

Istraživači vjeruju da je ključ u tome što ovakav način ishrane bolje prati prirodne procese u tijelu, od regulacije insulina do načina na koji se skladišti mast. Takođe, postoji i veza sa snom, jer pravilno raspoređeni obroci mogu doprinijeti kvalitetnijem odmoru.

Studija ne dokazuje direktan uzrok i posljedicu, ali povezanost je jasna, oni koji jedu ranije i prave duže pauze između obroka dugoročno imaju stabilniju tjelesnu težinu.

Nije važno samo šta jedete, već vrijeme

Ova istraživanja dio su šireg pravca koji se naziva hrononutricija, oblasti koja se ne bavi samo izborom hrane, već i vremenom kada je unosimo.

"Naše istraživanje je dio oblasti hrononutricije, koja proučava ne samo šta jedemo, već i kada i koliko često jedemo" objašnjava epidemiološkinja Ana Palomar-Kros, prenosi Ona.rs.

Suština je jednostavna, ali često zanemarena, tijelo ne reaguje isto na obrok ujutru i uveče. Kada jedete može biti jednako važno kao i šta jedete.

I možda je upravo to najjednostavnija promjena koju možete da napravite, bez dijeta, bez odricanja, samo pomjerite vrijeme obroka i pustite tijelo da radi ono za šta je već programirano.