Prošlo je više od pola vijeka od noći koja je zauvijek promijenila lice Amerike – 9. avgusta 1969, glumica Šeron Tejt, u osmom mjesecu trudnoće, brutalno je ubijena zajedno sa još četvoro ljudi u svom domu u Los Anđelesu.

Masakr, izveden sa hladnokrvnom okrutnošću, potresao je svijet i postao sinonim za kraj nevine ere "cvetne decenije". Iza tog zločina stajao je čovjek koji nije lično podigao nož, ali je vukao sve konce iz sjenke – Čarls Menson.

Šeron Tejt bila je jedna od najljepših žena sedamdesetih. Njegov put od problematičnog dječaka do vođe smrtonosne "Porodice" bio je isprepletan krađama, manipulacijama, kultnom ideologijom i opsesijom muzikom – a sve je počelo mnogo prije krvave noći koja je ušla u istoriju.

Ko je bio Čarls Menson?

Čarls Menson rođen je 12. novembra 1934. u Sinsinatiju, Ohajo, a prvu nedjelju života proveo je bez imena, zabeležen kao "bezimeni Medoks". Majka, 16-godišnja alkoholičarka Ketlin Medoks, kasnije mu je dala ime Čarls. Otac mu nikada nije pouzdano utvrđen; pretpostavlja se da je to bio penzionisani pukovnik Voker Skot, koji je važio za ženskaroša, iako je mogao da bude i bilo ko drugi, s obzirom da je Čarlsova majka radila i kao prostitutka u jednom trenutku.

Djetinjstvo mu je bilo obavijeno kontradiktornim pričama koje je sam širio. Ketlin se kasnije udala za Vilijama Mensona, ali je nastavila da pije i jednom ga je "prodala" konobarici za čašu piva, dok ga ujak nije spasio. Kada je majka 1940. završila u zatvoru zbog pljačke, ujak ga je uzeo i, smatrajući ga previše ženstvenim, poslao prvog dana u školu u haljini.

Ketlin ga nije više željela

Dvije godine kasnije majka ga je vratila sebi, a Čarls je priznao da mu je osjećaj koji je doživio kada je zagrlio majku poslije dvije godine razdvojenosti bio najljepše sjećanje iz djetinjstva. Međutim, Ketlin nije htjela da troši svoju mladost na svoje potomstvo: nakon ponovljenih pokušaja da dijete smjesti u hraniteljsku porodicu, poslala ga je u internat za dječake. Čarls je odatle pobjegao poslije 10 mjeseci i pronašao svoju majku, ali je ona odbila da ga prihvati i poslala nazad.

Naredne godine proveo je u raznim ustanovama za problematične tinejdžere, gdje je doživio zlostavljanje. Nastavnici su ga opisivali kao agresivnog i asocijalnog, a on je kao dijete naučio "vještinu" provaljivanja u stanove i krađu automobila.

Rani ulazak u brak

Menson je imao 20 godina kada se oženio premladom Rosali Džin Vilis, koja je radila kao konobarica u bolničkoj kantini. Njene tačne godine u trenutku stupanja u brak nisu poznate, jer izvori različito navode 15 ili 17.

Nakon vjenčanja, nagovorio ju je da zajedno ukradu automobil i krenu ka Kaliforniji. On je ubrzo završio u zatvoru, a ona ga je neko vrijeme posjećivala, a ubrzo je rodila i njihovo prvo dijete – sina Čarlsa Mensona Džuniora, kasnije poznatog kao Džej Vajt, dok je Manson bio iza rešetaka.

Nakon tri godine braka, Vilis je podnijela zahtjev za razvod, dok je on bio i dalje u pritvoru, a njihov sin ostao je bez kontakta sa ocem.

Sin mu se ubio

Godinama se borio sa sramotom i stigmom zbog očevih postupaka, a sve ga je stiglo 1997. godine kada je okončao svoj život pucanjem u glavu. Imao je samo 37 godina.

Drugi brak

Samo godinu dana kasnije Menson se ponovo ženi, i to sa Leonom Rej "Kendi" Stivens, koja je imala istoriju povezanu sa prostitucijom. S njom je dobio sina – Čarlsa Lutera Mensona, no nije poznato šta se kasnije desilo s njim, s obzirom da je promijenio ime kako bi se zaštitio od svega što je njegov otac radio.

I Stivens je, kao i prethodnica Rosali, podnijela zahtjev za razvod 1963. godine dok je Manson bio u pritvoru.

Treći sin

Čarls Menson dobio je još jednog sina, Valentina Majkla Mensona, sa članicom svoje "Porodice" Meri Bruner. Ime je dobio po liku iz SF romana Roberta A. Heinlina "Stranac u tuđoj zemlji". Nakon hapšenja roditelja, odgajali su ga baka i deda po majci u Viskonsinu pod novim imenom Majkl Bruner. Kasnije je otvoreno govorio da ne želi nikakav kontakt sa ocem niti da bude dio njegove “legende".

Kakav je bio u brakovima?

Mensonovi rani brakovi nisu bili zasnovani na stabilnosti ili međusobnom poštovanju, već su bili obilježeni njegovim manipulativnim ponašanjem i kriminalnim stilom života.

Sa Rosali je djelovao šarmantno i uspio je da je uvuče u život "na putu". Nema dokaza o fizičkom nasilju, ali bio je sebičan i neodgovoran, gledajući je pre svega kao osobu koja može da mu pomogne u njegovim planovima.

Njegov drugi brak iskoristio je da izbjegne zatvor ili smanji kaznu. Obećavao je "porodični život", ali je nastavio sa sitnim prevarama i kriminalnim aktivnostima, često koristeći i Kendi u tim poslovima.

Početak sekte "Porodica"

Do 33. godine Menson je imao iza sebe dva propala braka, život prepun krađa, oružanih pljački i zatvorskih kazni. Tokom posljednjeg boravka iza rešetaka, cimer Alvin "Vajl" Kapris naučio ga je da svira gitaru i stekao kontakte koji su mu ulivali nadu u muzičku karijeru.

Želio je da postane muzičar

1967. 
      

      pušten je prevremeno i otišao u San Francisko, tada jedno od središta američke muzičke scene.

      
      

Upoznao je 23-godišnju Meri Bruner, koja ga je uvela u lokalnu hipi zajednicu. Ubrzo se nametnuo kao harizmatični "guru", kombinujući elemente hrišćanstva, satanizma i sajentologije, proglasivši se Hristovim ovaploćenjem i okupljajući sve veći broj mladih sledbenica – u kući Brunerove ponekad ih je bilo i do 18.

Selidba na ozloglašeni ranč

"Porodica" se preselila u Los Anđeles, gdje ih je ugostio muzičar Denis Vilson. Menson je tvrdio da su postali bliski, napisali jednu pesmu zajedno, a Vilson je finansirao troškove komune i platio lečenje članova od gonoreje u zamjenu za društvo i seksualne usluge. Na nagovor menadžera, Vilson ih je izbacio, pa su se preselili na ranč Span.

Na ranču su članovi danju obavljali pomoćne poslove, a noću upražnjavali narko-orgije i "crne mise". Neki sledbenici su po Mensonovom naređenju pružali seksualne usluge slijepom vlasniku ranča, 80-godišnjem Džordžu Spanu, kako bi ostali tamo. Upravo tu je Menson uobličio svoju ideologiju – Helter Skelter inspirisanu pjesmom Bitlsa.

Zašto Helter Skelter?

"Helter Skelter" je originalno pesma britanskog benda "The Beatles" sa albuma The White Album (1968). Pesma je energična, haotična i "bučna" – potpuno drugačija od većine njihovih ranijih, melodičnih kompozicija.

Menson je interpretirao pesmu na svoj način, daleko od muzičkog značenja. Vjerovao je da tekstovi i muzika sadrže skrivena proročanstva o nadolazećem ratu – haosu koji će razoriti društvo. Za njega, “Helter Skelter” nije bila samo pesma, već simbol potpune anarhije i rasne borbe koja treba da izbije između crnih i bijelih Amerikanaca.

(Mondo)