Sezonski afektivni poremećaj, poznat pod skraćenicom SAD, prema procjenama pogađa milione ljudi širom svijeta.

Kod osoba koje imaju ovaj poremećaj depresivne epizode najčešće se javljaju tokom jeseni i zime, dok se simptomi obično povlače sa dolaskom proljeća i ljeta, prenosi agencija AP.

Jedan od faktora koji može dodatno uticati na raspoloženje jeste prelazak na zimsko računanje vremena, nakon kojeg mrak nastupa ranije.

Kako prepoznati sezonsku depresiju?

Sezonski afektivni poremećaj prvi put je opisan i imenovan 1984. godine, a istraživački tim predvodio je doktor Norman Rozental, tada zaposlen u američkim Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH).

Iako tačan uzrok poremećaja još nije u potpunosti razjašnjen, istraživanja pokazuju da se češće javlja kod žena nego kod muškaraca.

Simptomi su slični drugim oblicima depresije i mogu uključivati dugotrajnu tugu, osjećaj beznađa, gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti, umor i poteškoće sa koncentracijom.

Kod nekih osoba javljaju se i promjene u spavanju i apetitu, kao i izraženija potreba za povlačenjem iz društva.

Stručnjaci razlikuju i blaži oblik sezonskih promjena raspoloženja, dok je ljetna varijanta sezonske depresije još nedovoljno istražena.

Kakvu ulogu ima dnevna svjetlost?

Naučnici sve više pažnje posvećuju načinu na koji svjetlost utiče na mozak, raspoloženje i budnost.

Posebne ćelije u oku reaguju na plavi dio svjetlosnog spektra i šalju nervne signale dijelovima mozga koji učestvuju u regulaciji budnosti i biološkog ritma.

Prirodna sunčeva svjetlost sadrži i plavi dio spektra, zbog čega izlaganje dnevnom svjetlu može pomoći organizmu da održava uobičajen ritam spavanja i budnosti.

Istraživačica Ketrin Roklin sa Univerziteta u Pitsburgu proučavala je reakcije očiju kod osoba sa sezonskom depresijom i onih koje nemaju ovaj poremećaj.

Rezultati su pokazali da su osobe sa sezonskom depresijom, posmatrane kao grupa, bile manje osjetljive na plavu svjetlost, posebno tokom zimskih mjeseci.

Ova saznanja ukazuju na jedan od mogućih mehanizama nastanka sezonskih depresivnih tegoba, ali ne predstavljaju konačno objašnjenje poremećaja.

Terapija svjetlom može pomoći

Jedan od pristupa liječenju sezonske depresije jeste terapija svjetlom, koja podrazumijeva svakodnevno izlaganje jakom svjetlu pomoću posebno konstruisanih lampi.

Doktor Pol Desan sa Univerziteta Jejl navodi da mnogi pacijenti dobro reaguju na ovaj oblik terapije.

U istraživanjima se često koriste lampe jačine oko 10.000 luksa, uz izlaganje od približno 30 minuta ujutru.

Svjetlost ovih uređaja znatno je intenzivnija od uobičajenog osvjetljenja u zatvorenim prostorijama.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da nisu sve lampe koje se reklamiraju za sezonsku depresiju podjednako efikasne, jer pojedini proizvodi ne pružaju odgovarajući intenzitet svjetlosti.

Terapiju svjetlom trebalo bi započeti uz savjet zdravstvenog stručnjaka, posebno kod osoba koje imaju očna oboljenja, bipolarni poremećaj ili koriste lijekove koji povećavaju osjetljivost na svjetlost.

Šetnja i redovan san mogu ublažiti tegobe

Pored terapije svjetlom, stručnjaci preporučuju održavanje redovnog rasporeda spavanja i što češći boravak na otvorenom.

Čak i tokom oblačnih dana prirodna svjetlost može biti znatno intenzivnija od osvjetljenja u zatvorenom prostoru.

Zbog toga svakodnevna šetnja može biti korisna za održavanje biološkog ritma, fizičke aktivnosti i opšteg psihičkog blagostanja.

Kod izraženijih simptoma ljekari mogu preporučiti i antidepresive, u zavisnosti od zdravstvenog stanja i potreba pacijenta.

Razgovor sa terapeutom može dati dugotrajnije rezultate

Jedan od načina liječenja sezonske depresije jeste i kognitivno-bihevioralna terapija, poznata kao KBT.

Ovaj oblik psihoterapije pomaže osobama da prepoznaju i promijene obrasce razmišljanja i ponašanja koji mogu doprinijeti depresivnim simptomima.

Istraživačica Keli Rohan sa Univerziteta u Vermontu ističe da je ovaj pristup u pojedinim istraživanjima pokazao dugotrajnije rezultate od same terapije svjetlom.

Za razliku od efekata terapije svjetlom, koji se mogu povući nakon prestanka njene primjene, vještine stečene tokom psihoterapije mogu se koristiti i kasnije.

Male svakodnevne aktivnosti mogu napraviti razliku

Stručnjaci savjetuju da osobe koje osjećaju sezonsku bezvoljnost pokušaju da održe društvene kontakte i uključe prijatne aktivnosti u svoju svakodnevicu.

To ne moraju biti zahtjevni planovi. Odlazak na kafu sa prijateljem, kratka šetnja ili bavljenje omiljenim hobijem mogu predstavljati prvi korak u prevazilaženju povlačenja i neaktivnosti.

Važno je, međutim, razlikovati prolazno lošije raspoloženje od depresivnih simptoma koji traju duže vrijeme i ometaju svakodnevni život.

Ako se tuga, bezvoljnost ili gubitak interesovanja za aktivnosti zadržavaju, preporučuje se razgovor sa ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.