Istovremeno, u BiH raste promet antidepresiva, dok Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da gotovo svaka sedma osoba u svijetu živi sa nekim mentalnim poremećajem.
Mentalno zdravlje odavno više nije tema koja se može posmatrati kao problem nekog drugog. Anksioznost, depresija, posljedice dugotrajnog stresa, problemi u odnosima, gubici, finansijska nesigurnost i brojne druge životne okolnosti sve češće dovode ljude do vrata stručnjaka.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, tokom 2025. godine u centrima za zaštitu mentalnog zdravlja ostvareno je 78.106 posjeta ljekarima, od čega je 27.767 bilo prvih posjeta.
Ukupno je tokom prošle godine evidentirano 47.118 odraslih liječenih od mentalnih poremećaja, što čini 3,23 odsto ukupnog vanbolničkog morbiditeta odraslih.
Najčešće su evidentirani neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kao i poremećaji raspoloženja, odnosno afektivni poremećaji.
Od gubitka posla do razvoda i životnog stresa
Da mentalne teškoće ne biraju ni godine ni životne okolnosti, pokazuje i iskustvo Centra za zaštitu mentalnog zdravlja JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci.
U razgovoru za Aloonline prije dvije godine stručnjaci Centra naveli su da je njihov najmlađi pacijent imao svega dvije godine, dok je najstariji imao 95 godina.
Ljudi su se, kako su tada objasnili, najčešće obraćali zbog različitih životnih situacija - gubitka posla, procesa žalovanja, razvoda, različitih stresova i zavisnosti.
Stručnjaci su tada posebno ukazali na anksiozno-depresivne poremećaje kao jedan od najčešćih problema kod odraslih.
Anksioznost i depresija često se pojavljuju zajedno, posebno kada se osoba duže vrijeme suočava sa stresom, finansijskom nesigurnošću, konfliktima, problemima na poslu ili u porodici, kao i nedostatkom podrške.
Dobra vijest je da se takva stanja mogu uspješno tretirati, uz psihoterapiju i, kada je potrebno, farmakoterapiju.
Sve više novca odlazi na antidepresive
Jedan od pokazatelja koji govori o promjenama u korištenju terapije jeste i promet antidepresiva.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, promet lijekova iz grupe N06A - antidepresivi, u 2023. godini iznosio je 10,88 miliona KM, dok je u 2024. godini dostigao 12,57 miliona KM.
Za samo godinu dana riječ je o rastu od oko 15,5 odsto.
Podatak o prometu lijekova ne znači da isto toliko ljudi ima depresiju niti da svi koji koriste antidepresive imaju dijagnozu depresije. Antidepresivi se koriste kod različitih stanja i poremećaja, a finansijski promet zavisi i od cijena i strukture propisanih lijekova. Ipak, trend pokazuje da je riječ o terapiji koja se u BiH koristi u sve većem obimu.
Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske koje je Aloonline objavio 2024. godine pokazivali su da su lijekovi koji djeluju na nervni sistem među najpropisivanijim medikamentima. Tada je za prvih deset mjeseci godine bilo propisano 285.502 recepata za antidepresive i lijekove za smirenje, odnosno 12.128 više nego u istom periodu prethodne godine.
Mentalno zdravlje počinje da se prati i kod najmlađih
Posebno važan dio priče su djeca.
Institut za javno zdravstvo RS navodi da je tokom 2025. godine zabilježeno 1.760 posjeta psihologu u centrima za mentalno zdravlje djece predškolskog i školskog uzrasta.
Kod djece predškolskog uzrasta, do šest godina, evidentirana su 1.354 mentalna poremećaja, što predstavlja 0,87 odsto vanbolničkog morbiditeta, dok je kod djece školskog uzrasta, od sedam do 19 godina, evidentirano 1.898 mentalnih poremećaja, odnosno 0,98 odsto ukupnog vanbolničkog morbiditeta te populacije.
Podaci koje je Aloonline prije dvije godine dobio od stručnjaka iz Banjaluke pokazivali su i da su među djecom posebno prisutni razvojni i govorno-jezički poremećaji.
Stručnjaci su tada upozorili na povećan broj djece sa specifičnim poremećajima učenja, uključujući disleksiju i disgrafiju, dok su kao jedan od faktora koji mogu uticati na razvoj govora i jezika izdvojili pretjeranu izloženost ekranima i nedostatak interaktivne komunikacije.
Zbog toga su roditeljima preporučivali više igre, razgovora, čitanja i direktne komunikacije sa djecom, kao i pravovremeno obraćanje stručnjacima ukoliko primijete razvojne teškoće.
Gotovo 1,2 milijarde ljudi širom svijeta
Ono što se dešava u Republici Srpskoj dio je mnogo šire slike.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gotovo 1,2 milijarde ljudi, odnosno približno svaka sedma osoba na svijetu, živjelo je 2023. godine sa nekim mentalnim poremećajem.
Među najčešćim su anksiozni i depresivni poremećaji.
SZO procjenjuje da je sa anksioznim poremećajima živjelo oko 359 miliona ljudi u 2021. godini, dok je depresija pogađala oko 280 miliona ljudi. Globalni podaci pokazuju i da značajan dio ljudi kojima je potrebna stručna pomoć ne dobija odgovarajuće liječenje.
Mentalni poremećaji predstavljaju i veliki društveni i ekonomski teret. SZO navodi da depresija i anksioznost svjetsku ekonomiju koštaju oko bilion dolara godišnje, prvenstveno zbog gubitka produktivnosti.
Četiri hiljade hospitalizacija
Problem mentalnog zdravlja ne završava uvijek u ambulanti.
U Republici Srpskoj je tokom 2025. godine zabilježeno 4.715 hospitalizacija zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja.
Među najčešćim razlozima hospitalizacije bili su sindrom zavisnosti uzrokovan alkoholom, šizofrenija i depresivni poremećaji raspoloženja.
Ove brojke pokazuju da mentalno zdravlje obuhvata širok spektar problema - od anksioznosti i reakcija na stres, sa kojima se veliki broj ljudi suočava u svakodnevnom životu, do teških poremećaja koji zahtijevaju bolničko liječenje.
„Stvarni glasovi, stvarne promjene“
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, stavlja u prvi plan upravo ljude koji imaju lično iskustvo sa problemima mentalnog zdravlja.
Tema za 2026. godinu glasi: „Saslušajmo stvarna iskustva: stvarni glasovi, stvarne promjene“.
Poruka kampanje jeste da ljudi sa iskustvom mentalnih teškoća ne treba da budu samo objekti zdravstvenog sistema o kojima se govori, već i njegovi aktivni učesnici – u kreiranju politika, planiranju usluga, edukaciji zdravstvenih radnika i procjeni kvaliteta podrške.
Prema podacima SZO iz Atlasa mentalnog zdravlja 2024, 45 odsto zemalja koje su učestvovale u istraživanju navelo je da ima kontinuiranu saradnju sa osobama koje imaju lično iskustvo mentalnih poremećaja, njihovim porodicama i njegovateljima u planiranju, pružanju ili praćenju usluga mentalnog zdravlja.
Istovremeno, 37 odsto zemalja navelo je da su osobe sa ličnim iskustvom uključene u obuku radnika primarne zdravstvene zaštite o mentalnom zdravlju.
Nije sramota potražiti pomoć
Iza svih ovih brojki nalaze se ljudi.
Neko ko se prvi put javio ljekaru jer više ne može da se izbori sa anksioznošću. Neko ko pokušava da se izbori sa gubitkom, razvodom ili problemima na poslu. Roditelj koji je primijetio da se njegovo dijete drugačije razvija. Osoba koja godinama živi sa ozbiljnim mentalnim poremećajem.
Zato je možda najvažnija poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja jednostavna, tražiti pomoć nije znak slabosti.
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti. Ono podrazumijeva mogućnost da čovjek funkcioniše, ostvaruje odnose, radi, uči, nosi se sa životnim izazovima i ima osjećaj da nije sam kada mu je teško.
A da bi pomoć zaista bila dostupna, potrebno je ne samo govoriti o mentalnom zdravlju, već slušati ljude koji tu pomoć traže. Jer iza 78.106 posjeta, 47.118 liječenih odraslih, hiljada djece i miliona ljudi širom svijeta ne stoje samo statistike. Stoje stvarni ljudi i njihova stvarna iskustva.
Komentari (0)