Prema predloženom zakonskom rješenju, država bi radnicima koji ispunjavaju propisane uslove tokom perioda van sezone isplaćivala naknadu od približno 108 evra mjesečno, odnosno oko 211 KM.

Cilj ove mjere jeste da se ublaži hronični nedostatak radne snage, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gdje tokom ljetne i zimske sezone nedostaje između 20.000 i 25.000 zaposlenih.

Radni odnos i kada nema sezonskog posla

Prijedlog zakona o stalnom sezonskom zapošljavanju nalazi se u skupštinskoj proceduri od februara 2026. godine, a očekuje se da bi mogao biti usvojen prije naredne ljetne turističke sezone.

Ukoliko bude usvojen, sezonski radnici mogli bi da zadrže formalnu vezu sa poslodavcem i nakon završetka sezone.

To bi im omogućilo veću sigurnost prilikom planiranja zaposlenja, bez potrebe da svake godine iznova traže posao.

Predloženi model uključuje kontinuitet osiguranja i radnog staža, dok bi poslodavci imali mogućnost da zadrže već obučene radnike za narednu sezonu.

Država bi isplaćivala oko 108 evra mjesečno

Jedna od najvažnijih novina odnosi se na finansijsku podršku tokom mjeseci kada sezonski poslovi nisu dostupni.

Prema predloženom rješenju, država bi radnicima isplaćivala naknadu od približno 108 evra mjesečno, dok bi poslodavci snosili obaveze povezane sa osiguranjem.

Ipak, riječ je o posebnoj naknadi, a ne o punoj mjesečnoj plati koju radnik ostvaruje tokom turističke sezone.

Tačan obim prava i obaveza zavisiće od konačnog teksta zakona.

Model bi mogao obuhvatiti i određene kategorije nezaposlenih osoba, studenata i penzionera koji obavljaju sezonske poslove, pod uslovima koje propiše zakon.

Crnoj Gori nedostaje do 25.000 radnika

Jedan od glavnih razloga za donošenje zakona jeste sve izraženiji nedostatak radne snage.

Prema dostupnim procjenama, crnogorskoj privredi tokom turističkih sezona nedostaje između 20.000 i 25.000 zaposlenih.

Zbog toga se poslodavci sve više oslanjaju na radnike iz drugih zemalja.

Vlada Crne Gore za 2026. godinu utvrdila je kvotu od gotovo 29.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranih državljana.

Uvođenjem stalnog sezonskog zapošljavanja vlasti žele da motivišu domaće radnike da ostanu na crnogorskom tržištu rada i da smanje potrebu za ponovnim zapošljavanjem velikog broja ljudi svake sezone.

Poslodavci zabrinuti zbog dodatnih troškova

Iako privrednici uglavnom podržavaju ideju da se sezonskim radnicima obezbijedi veća sigurnost, upozoravaju na dodatne finansijske obaveze koje bi novi model mogao donijeti.

Posebno ističu pitanje plaćanja doprinosa i troškova zadržavanja zaposlenih tokom mjeseci kada nema dovoljno posla.

Zbog toga smatraju da bi država trebalo da preuzme veći dio finansijskog tereta.

Takođe, traže da se dodatno razmotri visina naknade koju bi radnici dobijali van sezone.

Problem je i odlazak radnika u inostranstvo

Crna Gora se, osim nedostatka sezonske radne snage, suočava i sa odlaskom domaćih radnika u zemlje koje nude veće plate i povoljnije uslove rada.

Zbog toga poslodavci upozoravaju da samo uvođenje statusa stalnog sezonca neće biti dovoljno za rješavanje problema.

Među njihovim prijedlozima su bolje povezivanje obrazovnog sistema sa tržištem rada, povećanje zaposlenosti domaćeg stanovništva i pojednostavljivanje procedura za angažovanje stranih radnika.

Hrvatska već imala sličan sistem

U raspravama o novom zakonu pominje se i iskustvo Hrvatske, koja je više od deset godina primjenjivala model stalnog sezonskog zapošljavanja.

Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, Hrvatska je od ranijeg modela odustala, između ostalog zbog sve većeg oslanjanja na strane radnike i administrativne složenosti.

Crnogorski prijedlog zato će morati da bude usklađen i sa poreskim propisima i pravilima o plaćanju doprinosa.

Kada bi zakon mogao stupiti na snagu?

Iako se očekuje da bi zakon mogao biti usvojen prije naredne ljetne sezone, konačan datum njegovog stupanja na snagu nije poznat.

Za sada je riječ o prijedlogu, a ne o pravu koje sezonski radnici već mogu koristiti.

Ukoliko novi model dobije podršku parlamenta, radnici bi mogli ostvariti veću sigurnost zaposlenja, dok bi poslodavci lakše planirali angažovanje radne snage.

(Biznis.rs)