Badnjak se tradicionalno pali na Badnje veče, uoči Božića. U domaćinstvima koja imaju dvorište, badnjak se pali ispred kuće, obično u predvečerje, kada se porodica okupi. Paljenje prati božićni pozdrav i kratka molitva, uz želju za zdravljem, mirom i napretkom u godini koja dolazi.

Šta se radi sa badnjakom koji ostane do Malog Božića

U mnogim pravoslavnim domovima badnjak se unosi u kuću na Badnji dan i ostaje tokom Božića, a često i duže. Upravo tu nastaje dilema – šta se radi sa badnjakom koji ostane u kući do Malog Božića, da li se pali, baca ili čuva, i šta o tome kažu narodni običaji i Srpska pravoslavna crkva.

U zavisnosti od krajeva, badnjak se u kuću unosi na Badnji dan, a pali se za Badnje veče. Negdje ostaje tokom Božića, a u mnogim krajevima čuva se do Malog Božića (14. januar), ponegdje i do Bogojavljenja.

Ne postoji jedinstveno pravilo koje važi za sve krajeve. Običaj se razlikuje od regiona do regiona, ali je zajedničko jedno – badnjak se tokom tog perioda drži na počasnom mjestu u domu, najčešće uz ikonu ili božićnu svijeću.

Kada prođe Mali Božić, badnjak se ne zadržava u kući beskonačno, niti se baca u smeće. Postoji nekoliko prihvaćenih načina postupanja:

1. Dostojanstveno spaljivanje

U domaćinstvima sa dvorištem, badnjak se može spaliti na miran i bezbjedan način. U gradovima, najčešća praksa je da se badnjak odnese u crkveno dvorište, gdje se organizuje zajedničko spaljivanje.

2. Ostavljanje u prirodi

U nekim krajevima postoji običaj da se badnjak odloži u prirodu, na čisto mjesto, bez lomljenja i nepoštovanja, što simbolično predstavlja „vraćanje prirodi“.

3. Kraće čuvanje uz ikonu

Pojedine porodice badnjak čuvaju još nekoliko dana nakon Malog Božića, a zatim ga uklone na jedan od navedenih načina.

Šta ne treba raditi sa badnjakom

Prema i narodnom običaju i crkvenom stavu:

  • badnjak se ne pali u kući,
  • ne baca se u kontejner ili smeće,
  • ne koristi se u svakodnevne, praktične svrhe.

Takvo postupanje smatra se nepoštovanjem simbola, a ne „grijehom“ u strogom crkvenom smislu.

Šta kaže Srpska pravoslavna crkva

Srpska pravoslavna crkva ističe da je badnjak simboličan običaj, a ne crkvena zapovijest. Njegova suština nije u samom drvetu, već u duhovnoj pripremi za Božić, miru u porodici i vjeri.

Crkva upozorava da se običaji ne smiju pretvarati u sujevjerje. Ako neko nema mogućnost da ispoštuje sve običaje, to nije duhovni prestup. Važniji su molitva, ljubav i praznični duh nego forma.

Običaj između tradicije i savremenog života

Iako danas većina ljudi živi u stanovima, običaj badnjaka i dalje ima svoje mjesto. On povezuje savremenog čovjeka sa porodičnom tradicijom, vjerom i nasljeđem koje se prenosi s koljena na koljeno.

Badnjak koji ostane u kući do Malog Božića podsjeća da Božić nije jedan dan, već praznik koji traje, a način na koji se sa njim postupa govori o odnosu prema vjeri, običajima i domu.