Jedan od najprepoznatljivijih običaja jeste simbolična vršidba žita ili slame, kao i naticanje šupljeg kolača, pogače ili kovratnja, na rogove krave ili vola, u znak želje za zdravljem, plodnošću i blagostanjem domaćinstva. Ovi običaji i danas se njeguju u pojedinim selima, naročito u Potkozarju, gdje u njima s posebnom radošću učestvuju djeca.

Tokom vršidbe učesnici u koloni obilaze po tri kruga na obje strane oko drvenog koca na kojem je nabodena pogača. Kolonu predvodi domaćin, koji Badnjakom upravlja povorkom. Nakon obilaska, kolona se zaustavlja, a domaćin uz pozdrav „Hristos se rodi“ uzima pogaču, okreće je tri puta udesno i potom lomi.

Nakon toga nalaže se Badnjak, a učesnici vršidbe odlaze na doručak. Iako skromniji nego božićni, doručak je i dalje bogat simbolikom. Prije posluženja domaćica okadi kuću i prisutne, dok najmlađi član porodice čita molitvu Oče naš.

Stari su vjerovali da se na Mali Božić nikako ne treba svađati, jer se smatralo da bi onoga ko tog dana ulazi u rasprave i sukobe mogao pratiti baksuz tokom čitave godine. Zato se savjetovalo da se prećuti svaka uvreda, oprosti i u novu godinu uđe mirne duše.

Običaji i vjerovanja na Mali Božić

U nekim selima običaj je bio da domaćica rano ujutro uzme snijeg i, utrčavši u kuću, baci ga prema djeci uz povik:
„Bježi vruća, gonite studena!“

Vjerovalo se da se na taj način djeca štite od groznice i bolesti. Nakon toga, djeca su skidala odjeću i prebacivala je preko grana šljiva ili jabuka, kako bi se, prema narodnom vjerovanju, „očistila od vaši“.

Na Mali Božić u kuću dolazi i polaznik, odnosno položajnik. U pojedinim srpskim selima postojao je običaj da mu domaćica jednom pređom veže teme i donju vilicu, a drugom čelo i zatiljak, vjerujući da će to zaštititi stoku od zvijeri i nesreće.

Paljenje vatre na raskršćima

U mnogim mjestima u Vojvodini i danas se njeguje običaj paljenja vatre na raskršćima. Osim što se vjerovalo da vatra ima čistilačku moć, smatralo se i da ona jača sunčevu svjetlost i donosi toplinu. Iz sličnih razloga, u Hercegovini su se ostaci badnjaka od Božića palili upravo na Mali Božić.

Gatanje djevojaka

Novo ljeto, kako se nekada govorilo, valjalo je dočekati budan. Tokom tog bdjenja djevojke su gatale o svojoj sudbini i mogućoj udaji.

Jedan od zanimljivijih običaja zabilježen je u pojedinim srpskim krajevima, gdje su djevojke prije svanuća izlazile na tavan i bacale obuću kroz vrata u dvorište. Ako bi obuća, kada padne, bila okrenuta od kuće, vjerovalo se da će se djevojka te godine udati i otići u tom pravcu.

Ne drijemajte na Mali Božić

U nekim krajevima postojalo je vjerovanje da se na ovaj dan treba čuvati prevare i neiskrenih ljudi. Takođe, smatralo se da nije dobro drijemati, jer će onaj ko tog dana zaspi biti pospan i umoran tokom cijele godine.