Najranija poznata kopija nevjerovatne priče o Isusu koji je izveo čudo dok je bio dijete otkrivena je zapisana na jednom staroegipatskom rukopisu.

Papirus star oko dvije hiljade godina, materijal koji je prethodio papiru i pravljen je od trske, donosi manje poznatu priču o takozvanom „oživljavanju vrabaca“. Prema toj priči, petogodišnji Mesija pretvorio je glinene vrapce u žive ptice. Ovaj događaj u pojedinim izvorima naziva se i „drugo čudo“.

Loš i nespretan rukopis na papirusu naveo je istraživače da zaključe kako je tekst vjerovatno nastao kao dio vježbe u školi ili unutar vjerske zajednice u Egiptu, tokom 4. ili 5. vijeka, u periodu kada je hrišćanstvo već bilo dominantna religija.

Smatra se da je originalna verzija priče o ovom Isusovom čudu nastala još u 2. vijeku, kao dio Tominog jevanđelja o Isusovom djetinjstvu. Riječ je o apokrifnom tekstu koji detaljno opisuje Isusove godine odrastanja u Nazaretu, ali je kasnije isključen iz kanonske Biblije.

Do ovog otkrića, najraniji poznati pisani primjer Tominog jevanđelja poticao je tek iz 11. vijeka, zbog čega je novi nalaz od izuzetnog značaja za proučavanje ranog hrišćanstva i širenja apokrifnih tekstova.

Papirus je godinama ležao neprimijećen u Hamburškoj državnoj i univerzitetskoj biblioteci u Njemačkoj. Stručnjaci su na njega naišli tokom analize starih rukopisa, kada su u tekstu zapazili ime Isus.

„Mislilo se da je riječ o svakodnevnom dokumentu, poput privatnog pisma ili spiska za kupovinu, jer rukopis djeluje veoma nespretno“, rekao je dr Lajoš Berkeš, koistraživač i predavač na Teološkom fakultetu Humbolt univerziteta, u saopštenju za javnost.

„Prvo smo primijetili riječ ‘Isus’ u tekstu. Zatim smo ga, upoređujući ga sa brojnim drugim digitalizovanim papirusima, dešifrovali slovo po slovo i brzo shvatili da to ne može biti svakodnevni dokument“, navodi se u saopštenju.

Prema riječima Gabrijela Nokija Maceda sa Univerziteta u Liježu, nalazi potvrđuju da je Jevanđelje o Isusovom djetinjstvu po Tomi prvobitno napisano na grčkom jeziku. „Naši nalazi o ovoj kasnoantičkoj grčkoj kopiji potvrđuju trenutnu procjenu o porijeklu ovog teksta“, istakao je Macedo.

Jevanđelje po Tomi opisuje Isusov život od pete do dvanaeste godine i nastalo je u 2. vijeku kao pokušaj da se popune praznine u priči o njegovoj mladosti. Uprkos popularnosti u ranom hrišćanstvu, ovaj tekst je izostavljen iz Biblije jer je smatran neautentičnim.

Kanonski tekstovi Biblije fokusirani su isključivo na Isusovu službu, njegova čuda i događaje koji su doveli do raspeća, ostavljajući period djetinjstva gotovo neobrađen.

Prema priči sa papirusa, Isus je imao samo pet godina i igrao se u potoku, gdje je od meke gline u mulju riječnog korita napravio dvanaest vrabaca. Kada je njegov otac Josif primijetio šta radi, izgrdio ga je i upitao zašto pravi figure od gline na Šabat, sveti dan odmora i bogosluženja.

Kao odgovor, „Isus naređuje glinenim figurama da polete kao žive ptice, što one i učiniše“, naveo je profesor Macedo u saopštenju za javnost.

Fragment papirusa dimenzija je približno deset sa pet centimetara i sadrži ukupno trinaest redova ove popularne vjerske priče iz Jevanđelja po Tomi, čineći ga najstarijim poznatim pisanim tragom ovog apokrifnog teksta.