Njegove mošti vjekovima počivaju u ostroškoj svetinji uklesanoj u stijenu crnogorskih planina, a brojna svjedočenja o čudima i uslišenim molitvama učinila su da ime Sveti Vasilije Ostroški među narodom bude sinonim za vjeru i nadu.

Predanje koje vijekovima živi među vjernicima

Među najpoznatijim narodnim vjerovanjima vezanim za Svetog Vasilija Ostroškog jeste priča da svetac svake noći ustaje iz kovčega i hoda po stijenama iznad Ostroga.

O tom predanju godinama govore i vjernici i sveštenici, a posebno mjesto u toj priči imaju vunene bijele čarape koje se ostavljaju kraj svetiteljevog ćivota.

Prema vjerovanju, čarape koje su uveče potpuno cijele, do jutra nekada budu pocijepane ili sa tragovima habanja, što narod tumači kao znak da ih je svetac nosio tokom svojih noćnih molitvenih šetnji.

Običaji i vjerovanja

Praznik Sveti Vasilije Ostroški obilježava se molitvom, odlaskom u crkvu i okupljanjem porodice.

U narodu postoji vjerovanje da se na praznik Svetog Vasilija Ostroškog molitve posebno snažno uslišavaju.

Zato mnogi tog dana zastanu u tišini, pomole se za zdravlje, porodicu i mir, vjerujući da svetac i danas pomaže svima koji mu prilaze čistog srca i sa iskrenom vjerom.

Jedno vjerovanje posebno je važilo za djevojke, naročito u Bosni. Naime, prije svanuća bacale su svoju obuću kroz vrata napolje. Ako bi cipela pala u smjeru od kuće, to je bio znak da će se udati.

Vjeruje se da se na dan Svetog Vasilija Velikog ne treba svađati, jer će ljude u protivnom cijele godine terati baksuz, dok se u nekim krajevima vjeruje da se posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.

U nekim krajevima se vjerovalo da će biti rodna godina ako na ovaj dan iznenada padne snijeg ili bude oblačno.