Poznati psiholog Karl Rodžers jednom je rekao: "Kada me neko zaista sasluša, bez osuđivanja i pokušaja da me promijeni, počinjem bolje da razumijem sebe."
U tome se krije važna poruka za sve koji žele da izgrade blizak odnos sa unucima. Nekada ljubav nije u savjetima, već u tome da znamo kada treba da saslušamo, a kada da prećutimo.
Ovo su teme koje bi, prema mišljenju psihologa, trebalo izbjegavati.
1. 'U naše vrijeme bilo je bolje'
Ovo je vjerovatno najčešća rečenica koju mlađe generacije čuju od svojih baka i deka.
"Nekada su ljudi bili iskreniji." "Sve je bilo jednostavnije." "Mi smo živjeli mnogo ljepše."
Iako ove rečenice često izgovaramo iz nostalgije, mladi ih mogu doživjeti kao poruku da je njihovo vrijeme manje vrijedno ili da njihov život nije dovoljno dobar.
Mnogo je bolje ispričati uspomenu bez poređenja.
Umjesto da kažete: "U naše vrijeme bilo je bolje." Recite: "Kod nas je to izgledalo ovako..."
Tako razgovor postaje razmjena iskustava, a ne nadmetanje između generacija.
2. Komentari o fizičkom izgledu
Naizgled bezazlene primjedbe mogu ostaviti dubok trag.
"Mogao bi malo da smršaš." "Baš si se ugojila." "Ta suknja ti je prekratka."
Mladima je izgled često važan dio samopouzdanja, posebno u tinejdžerskom periodu. Ono što odraslima djeluje kao dobronamjeran savjet, njima može zvučati kao ozbiljna kritika.
Mnogo je korisnije postaviti pitanje: "Da li se ti dobro osjećaš u tome?"
Time pokazujete poštovanje prema njihovim izborima i ostavljate prostor za iskren razgovor.
3. Osporavanje njihovih snova i izbora
Mladost je vrijeme kada se istražuju različita interesovanja, hobiji i zanimanja.
Ako vam unuk kaže da želi da se bavi muzikom, glumom, sportom ili nekim neobičnim poslom, lako je odgovoriti: "Od toga nema hljeba."
Međutim, upravo takve rečenice mogu ugasiti želju da vam se ponovo povjeri.
Umjesto kritike, pokušajte da pokažete interesovanje. Pitajte: "Šta te najviše privlači u tome?"
Ljudi mnogo lakše prihvataju savjet kada prvo osjete da ih neko razumije.
4. Poređenje sa drugima
Jedna od najtežih stvari za mlade jeste kada ih upoređuju sa vršnjacima.
"Komšijin unuk već ima firmu." "Tvoja drugarica je završila fakultet." "On već ima stan i porodicu."
Iako se ovakve rečenice često izgovaraju iz želje da motivišu, one uglavnom izazivaju suprotan efekat.
Svako ima svoj tempo, svoje okolnosti i svoj životni put.
Mnogo više znači kada mlada osoba osjeti da je prihvaćena baš takva kakva jeste.
5. Neprestane priče o bolestima i starosti
Sasvim je prirodno da sa godinama zdravlje postaje važna tema.
Ipak, ako se svaki susret sa unucima pretvori u razgovor o lijekovima, pregledima i dijagnozama, mladi često počinju da osjećaju teskobu ili krivicu.
Naravno da nije potrebno skrivati kako se osjećate.
Ali postoji razlika između iskrenog razgovora i toga da zdravstveni problemi postanu jedina tema. Unuci najčešće dolaze kod bake i deke zbog osjećaja sigurnosti, topline i doma, a ne da bi slušali dugačke izvještaje o bolestima.
Najvažnije što unuci očekuju
Kako godine prolaze, mnogi shvate da nije najvažnije biti u pravu.
Mnogo je važnije sačuvati bliskost.
Unuci ne očekuju savršene savjete niti stalna predavanja. Potrebni su im razumijevanje, podrška i osjećaj da uvijek imaju mjesto gdje će biti saslušani bez osude.
Ponekad je dovoljno postaviti samo jedno pitanje: "Kako si?"
A zatim pažljivo saslušati odgovor, bez prekidanja i bez spremnog savjeta.
Upravo tako nastaje povjerenje koje traje godinama.
Na kraju, most između generacija ne grade savršene riječi, već pažnja, razumijevanje i toplina koju jedni drugima pružamo u svakodnevnim, naizgled sasvim običnim razgovorima.
(Stil)
Komentari (0)