Broso (49) godinama se liječi od bipolarnog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja, a za BBC je rekla da je iscrpila gotovo sve dostupne metode liječenja.
Tokom više od tri decenije liječili su je psihijatri širom Sjeverne Amerike, a prošla je kroz različite terapije, lijekove i elektrošokove.
Danas sebe opisuje kao „funkcionalno terminalnu“, navodeći da više nije sposobna da radi, izlazi iz kuće ili normalno komunicira sa ljudima.
"Nema više šta da se pokuša, a ja sam na kraju svog života", rekla je Broso.
U Kanadi je medicinski potpomognuta smrt legalna pod nazivom MAID, ali trenutno nije dostupna osobama čije je jedino zdravstveno stanje mentalna bolest.
Broso zbog toga traži izuzeće pred sudom u Ontariju.
"Svakog jutra otvorim oči i odmah osjetim strah i anksioznost. Želim bezbjednu smrt. Ne želim da moram da uradim nešto užasno", rekla je ona.
Kanada je ranije planirala proširenje zakona i na osobe sa teškim mentalnim bolestima otpornim na liječenje, ali je ta odluka dva puta odgađana zbog zabrinutosti da zdravstveni sistem nije spreman.
Pitanje eutanazije za osobe sa mentalnim bolestima izazvalo je veliku podjelu u javnosti i među stručnjacima.
Pojedini ljekari i organizacije upozoravaju da bi asistirana smrt mogla postati zamjena za kvalitetniju zdravstvenu i socijalnu podršku osobama koje pate.
Bivši šef psihijatrije jedne bolnice u Torontu Sonu Gejnd rekao je parlamentarnom odboru da mnoga ključna pitanja još nisu riješena.
"Imamo još više dokaza koji pokazuju da nismo spremni da obezbijedimo MAID za mentalne bolesti", rekao je Gejnd.
Premijer Kanade Mark Karni izjavio je da čeka konačni izvještaj parlamentarnog odbora prije donošenja odluke o mogućim izmjenama zakona.
Broso smatra da je riječ o diskriminaciji osoba sa psihijatrijskim dijagnozama.
"Ako sutra dobijem rak, mogu da odbijem liječenje i ispunjavam uslove za MAID", rekla je ona.
Dodala je da sadašnji zakon pacijentima sa mentalnim bolestima uskraćuje jednaka prava.
Holandija, Belgija i Luksemburg već dozvoljavaju medicinski potpomognutu smrt osobama čije su mentalne bolesti jedini zdravstveni problem.
Ipak, i u tim zemljama postoje ozbiljne rasprave o etičkim i medicinskim dilemama takvih odluka.
Dok čeka odluku suda i novi izvještaj parlamenta, Broso kaže da njena borba nije poziv na smrt, već zahtjev za dostojanstvom i ravnopravnim tretmanom.
"Ne zalažem se za smrt. Zalažem se da me ne smatraju manje vrijednim ljudskim bićem", poručila je, piše Kurir.
Komentari (0)