Međutim, sa ovakvom idejom nisu saglasni predstavnici iz Republike Srpske, koji smatraju da je napad na povratnike već jasno integrisan kako u Krivičnom zakonu Republike Srpske, tako i u Krivičnom zakonu Federacije BiH, te da su postojeća zakonska rješenja stroža u odnosu na prijedlog koji je stigao na nivo BiH.

U prijedlogu dopuna koje je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH uputio Omerović, predviđeno je da se u Krivičnom zakonu BiH, u članu 1. Osnovni pojmovi, iza stava 42, doda novi stav 43, koji glasi:

„Povratnik je lice koje je ostvarilo povratak u mjesto prijeratnog prebivališta, tu se nastanilo i živi, bez ograničenja u pogledu datuma prijave prebivališta u mjestu prijeratnog prebivališta.“

Nakon toga, iza člana 146 zakona predlaže se dodavanje novog člana 146a, pod nazivom „napad na povratnika“, kojim se propisuju tri vrste kazni za ovo krivično djelo.

Prvim stavom definisano je da će kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine biti kažnjen onaj ko ugrozi bezbjednost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili ako na taj način izazove uznemirenje povratnika.

Drugim stavom propisano je da će kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine biti kažnjen onaj ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povratnicima.

Trećim stavom predviđeno je da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko učestvuje u grupi ljudi koja učini ovo krivično djelo ili ako je krivičnim djelima iz prethodna dva stava prouzrokovano teško poniženje više lica ili je neko lice lakše tjelesno povrijeđeno.

U razgovoru za „Nezavisne novine“ Omerović, koji je poslanik u Klubu Narod i pravda i BHI Kasumović Fuad, naveo je da mu je namjera bila da se zaštite povratnici bez obzira na to u kojem entitetu žive ili u Brčko distriktu, kao i bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

„Ovdje je cilj samo zaštita povratnika jer su oni najranjivija populacija i na udaru kako pojedinaca, tako i kriminogenih skupina. Puna su nam usta brige od slučaja do slučaja, svi kao suze lijemo za tim povratnicima. Moj cilj je bio sistemsko rješenje“, tvrdi Omerović.

Ipak, njegov prijedlog nije dobio saglasnost Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zbog čega rasprava o ovom zakonu neće biti održana 22. januara na sjednici ovog doma.

Omerović je pojasnio da su moguća dva scenarija – da Predstavnički dom usvoji negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, čime bi zakon pao u proceduri, ili da se to mišljenje odbije, što bi dovelo do prekida zakonodavnog postupka i stavljanja zakona van snage.

Skeptičan stav prema ovom prijedlogu iznio je Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, koji ne vjeruje u dobre namjere predlagača.

„Prijedlog mi je sumnjiv. Čim to predlažu muslimani, SDA, NiP, SDP, tu je neki problem, neka njihova priča i to treba provjeriti. U startu sam protiv, iako je zaista činjenica da povratnici imaju probleme“, rekao je Radanović za „Nezavisne novine“.

On smatra da ne postoji potreba da se ovo krivično djelo prenosi na nivo BiH, jer je već regulisano u Krivičnom zakonu Federacije BiH, gdje član 178 nosi naziv „Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljenog lica“, uz kazne zatvora od jedne do deset godina, odnosno strožije sankcije za grupno djelovanje ili organizovanje.

Radanović podsjeća i da Krivični zakon Republike Srpske, u članu 148, definiše krivično djelo „Onemogućavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica“, pri čemu se kazne za uskraćivanje prava povratnicima, uključujući i napad ili smrt, kreću od šest mjeseci do deset godina zatvora.

Novinar Dragan Sladojević postavlja pitanje ko bi, u slučaju usvajanja novog krivičnog djela na nivou BiH, bio nadležan za optuživanje i suđenje.

„To je potpuno legitimno pitanje, jer bi to značilo da bi se ovim predmetima bavili Tužilaštvo BiH i Sud BiH. To su tek neki od razloga zbog kojih ne vidim svrhu ove odredbe, a pogotovo ne vidim poentu imajući u vidu da su ta krivična djela već tretirana entitetskim krivičnim zakonima“, istakao je Sladojević.