Prema najnovijem pregledu tržišta žitarica Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), svjetska proizvodnja žitarica u 2025. godini dostigla je 3,043 milijarde tona, što je 6,1 odsto više nego godinu ranije. Rast je rezultat povećane proizvodnje svih glavnih kultura, a posebno kukuruza.

Sektor stočarstva pokreće potražnju

Potražnju i dalje u velikoj mjeri pokreće sektor stočarstva. Upotreba kukuruza za stočnu hranu nastavlja rasti, dok se povećava i prehrambena potrošnja žitarica na svjetskom nivou.

Uprkos snažnijoj potrošnji, svjetske zalihe žitarica nastavile su rasti. Na kraju sezone 2025/26. procjenjuju se na 952,2 miliona tona, što je 9,5 odsto više u odnosu na početne. Najveći doprinos povećanju zaliha dali su pšenica, kukuruz i riža.

Dobre vijesti za međunarodnu trgovinu

Pozitivni proizvodni rezultati odrazili su se i na međunarodnu trgovinu.
FAO procjenjuje da će globalna trgovina žitaricama u 2025/26. dostići 508,6 miliona tona, što predstavlja rast od 4,8 odsto u odnosu na prethodnu sezonu. Povećanje se uglavnom odnosi na trgovinu pšenicom i krupnim žitaricama, dok se kod riže očekuje blagi pad.

Obrt kod pšenice

Ipak, nakon rekordne 2025. godine, FAO za sezonu 2026/27. predviđa pad svjetske proizvodnje žitarica za dva odsto, na 2,9 milijardi tona.
Smanjenje se očekuje kod svih glavnih kultura, iako će mnoge ostati na visokim nivoima ostvarenim godinu ranije.

Najizraženiji pad proizvodnje predviđa se kod pšenice, dok bi kukuruz i ječam trebali zabilježiti najmanje smanjenje.

Usprkos slabijoj proizvodnji, globalna potrošnja trebala bi nastaviti rasti.

(Agroklub)