Jahorina je ovih dana mjesto susreta domaćih proizvođača i naučnika iz više od 80 zemalja, okupljenih na 17. Međunarodnom poljoprivrednom simpozijumu „Agrosim 2026“.

Tokom četvorodnevnog simpozijuma, koji traje do 9. oktobra, biće predstavljeno oko 600 naučnih i stručnih radova iz oblasti poljoprivrede i šumarstva, ekologije i zaštite životne sredine, te proizvodnje i prerade hrane.

U okviru „Agrosima“ organizovana je i izložba domaćih proizvoda i rukotvorina. Na jednom mjestu tako su se našli domaći ukusi, tradicionalni zanati i proizvodi nastali vrijednim radom malih proizvođača.

Danica Lučić iz Istočnog Sarajeva predstavila je likere, džemove, ajvar, salate i rakiju. Većinu sirovina proizvodi sama – u plasteniku uzgaja papriku i paradajz, dok na svom imanju proizvodi i drugo povrće.

Jahorina

Kaže da je plasman proizvoda danas izazov, jer su cijene visoke, a kućni budžeti sve ograničeniji. Ipak, za domaće proizvode interesovanje postoji, posebno među kupcima koji cijene kvalitet i znaju šta kupuju.

Svoje proizvode predstavila je i Branka Granzov, koja kod kuće pravi džemove, slatko, sokove, likere, rakiju, turšiju i različite umake. Najvažnije joj je, kaže, da kvalitetom zadrži kupce koji joj se vraćaju.

Na izložbi su svoje mjesto pronašli i ručni radovi. Biljana Njegovanović iz Udruženja „Zlatne ruke“ predstavila je tkane marame i torbe, pletene kape, svilene proizvode, igračke i druge rukotvorine.

Problem je, međutim, cijena. Materijali su skupi, pa je skup i gotov proizvod. Zato bi, kaže, bilo značajno da rukotvorine, domaći proizvodi i čajevi dobiju zajednički prostor za prodaju.

Sličan izazov ima i Malina Mojsilović iz Istočnog Sarajeva, koja se bavi ikonopisom. Ikone uglavnom radi na drvetu, a bavi se i slikarstvom na platnu. Potražnja za ručnim radom nije velika, ali za nju je najvažnije da njeguje tehniku koju uči godinama.

Priče ovih izlagača pokazuju da se iza svakog domaćeg proizvoda kriju rad, znanje i želja da se pronađe put do kupca. A upravo pitanje kako unaprijediti proizvodnju i pomoći proizvođačima da budu konkurentniji bilo je među temama i naučnog dijela „Agrosima“.

Posebna pažnja posvećena je međunarodnoj saradnji, a jedan od novih pravaca otvoren je sa Kinom.

Predsjednik kineskog univerziteta Đangsu, Sjao Božou, kaže da Kina i BiH imaju sličan problem – veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi se u brdsko-planinskim područjima. U Kini je, prema njegovim riječima, oko 66 odsto poljoprivrednih površina u takvim predjelima.

Zbog toga želi da sa partnerima iz BiH pokrene međunarodni istraživački projekat iz oblasti pametne poljoprivrede, koji bi kroz savremene tehnologije tražio praktična rješenja za razvoj proizvodnje i bolji život stanovništva u brdsko-planinskim krajevima.

Da savremena poljoprivreda mora odgovoriti na brojne izazove, od klimatskih promjena i suša do nestabilnog tržišta, istakao je i pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Saša Lalić. Zato je, kaže, važno ulagati u nauku, stručnjake, mlade i savremenu proizvodnju.

Ovogodišnji simpozijum podijeljen je u sedam tematskih oblasti – od biljne i animalne proizvodnje, zaštite biljaka i ekologije, do zaštite zemljišta, navodnjavanja, šumarstva i robotike u poljoprivredi.

Činjenica da se simpozijum održava već 17 godina i da svake godine okuplja sve veći broj naučnika potvrđuje njegov međunarodni značaj, ali i kvalitet rada Univerziteta Istočno Sarajevo kao jednog od organizatora.

Od domaćeg ajvara, džemova i ručnih radova do pametne poljoprivrede i međunarodnih istraživanja – „Agrosim“ na Jahorini pokazuje da budućnost poljoprivrede zavisi od povezivanja onih koji proizvode, onih koji istražuju i onih koji stvaraju tehnologije za novu generaciju poljoprivrede.