Ukoliko regulatori prihvate inicijativu banaka, građanima bi se omogućio lakši pristup većem iznosu novca uz manje troškova i bez potrebe da kredit podižu u više banaka.

U Udruženju banaka BiH ističu da bi povećanje limita omogućilo kreditno sposobnim građanima da potreban iznos dobiju u jednoj banci, ali bez blažih uslova za odobravanje kredita.

Suština inicijative, kako poručuju, nije podsticanje na veće zaduživanje, već usklađivanje pravila sa promijenjenim ekonomskim okolnostima i većim oslanjanjem na stvarnu sposobnost klijenta da uredno vraća dug.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kaže da su se u proteklim godinama značajno promijenile i cijene i primanja građana, zbog čega bi trebalo preispitati ograničenje postavljeno u drugačijim ekonomskim okolnostima.

“Limit od 50.000 maraka vrlo često ne zadovoljava potrebe tržišta i klijenata. Razumijemo period kada je postavljen, ali su se ekonomske okolnosti u međuvremenu promijenile“, istakao je Ražanica.

Jedan kredit, manje troškova

Kao jedan od razloga za promjenu sadašnjeg pravila navodi i situaciju u kojoj građani, kada im je potrebno više od 50.000 KM, sredstva moraju tražiti u više banaka.

“Klijenti koji zbog ograničenja od 50.000 KM u jednoj banci, realizuju kredite u više banaka i na taj način zadovolje svoje potrebe, imaju dvostruke troškove - naknade za obradu kredita, pribavljanje mjenica i drugih instrumenata osiguranja, polisa osiguranja i tako dalje - rekao je Ražanica.

Cijena porasle za više od 36 odsto

Kao jedan od ključnih pokazatelja promjena on navodi rast potrošačkih cijena.

Prema podacima koje je iznio, indeks potrošačkih cijena u junu 2026. godine iznosio je 136,1 u odnosu na baznu 2015. godinu, što znači da su cijene u prosjeku porasle za više od 36 odsto.

70.000 nije konačan limit

Ražanica naglašava da 70.000 KM nije konačan limit, već polazna osnova za razgovore.

“Naš generalni stav je da je 70.000 KM možda dobra polazna osnova, odnosno razuman početni nivo za razmatranje. Mi u BiH nemamo jedinstvenu i standardizovanu metodologiju za procjenu kreditne sposobnosti klijenata“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, upravo bi procjena kreditne sposobnosti trebalo da određuje maksimalni nivo zaduženja, umjesto jedinstvenog limita za sve građane.

“Metodologija, odnosno procjena kreditne sposobnosti, trebalo bi da određuje maksimalni nivo zaduženja pojedinog klijenta na osnovu njegovog zaposlenja, primanja i drugih faktora rizika“, pojasnio je Ražanica za "Glas Srpske".

Dodaje da su, osim cijena, porasla i primanja stanovništva, uključujući minimalnu i prosječnu platu, zbog čega je 70.000 KM, kako kaže, razuman iznos za dalje razgovore.

Veći iznos ne znači i veće zaduživanje

Na pitanje da li bi veći limit mogao građane gurnuti u dublje finansijske probleme, Ražanica odgovara da mogućnost većeg kredita ne znači i obavezu da se građani više zadužuju.

“Sama činjenica da postoji mogućnost da se realizuje kredit u većem iznosu ne znači da se on mora realizovati u većem iznosu. Pričamo samo o mogućnosti“, naglasio je.

On ističe da se o inicijativi već razgovara sa entitetskim agencijama za bankarstvo, ali da eventualna promjena limita neće biti rezultat jednostavne odluke.

Prema riječima Edisa Ražanice, domaće banke su i do sada pokazale oprez u procjeni kreditnog rizika.

“Banke u BiH su dokazale da imaju vrlo konzervativan i optimalan pristup procjeni kreditnog rizika. Naše stope nekvalitetnih kredita među najnižim su u Evropi“, zaključio je Ražanica.