Kos je na konferenciji za novinare nakon sastanka Kolegijuma evropskih komesara rekla da je usvojeno saopštenje o pripremama za širu Uniju, kojim se procjenjuje koliko je EU spremna za proširenje i kakva prilagođavanja su potrebna kako bi se Unija pripremila za veći broj članica.

Prvi korak – efikasnije odlučivanje i vladavina prava

Prema njenim riječima, prvi korak podrazumijeva praktična rješenja u oblasti upravljanja, vladavine prava i politika EU.

Posebno je izdvojila korišćenje prelaznih, odnosno prenosnih klauzula, poznatih kao „pasarele“, kao i širenje glasanja kvalifikovanom većinom tamo gdje to evropski ugovori predviđaju.

"Moguće je smanjiti broj oblasti u kojima jedna zemlja sama može da stavi veto na odluke koje svi ostali podržavaju, na primjer o sankcijama ili u borbi protiv poreskih prevara, ili u procesu pristupanja gdje su međukoraci između otvaranja i zatvaranja poglavlja",  rekla je Kos.

Ona je dodala da bi prilikom pregovaranja i zaključivanja međunarodnih sporazuma trebalo izbjegavati mješovite sporazume.

"Veća Unija treba da bude fleksibilnija Unija – mogli bismo da iskoristimo poboljšanu saradnju. To znači da grupa zemalja ide naprijed, sa mogućnošću da se druge pridruže kasnije",  rekla je Kos.

U okviru ovog koraka predloženo je i proširenje izvještaja o vladavini prava na druge zemlje kandidate.

Drugi korak – postepena integracija prije punopravnog članstva

Kao drugi korak Kos je navela ambiciozniji okvir za postepenu integraciju.

Podsjetila je na raniju raspravu o mogućim promjenama metodologije proširenja, tokom koje su predstavljene tri mogućnosti – status kvo, poboljšana postepena integracija i obrnuto članstvo.

"Države članice su rekle da ne žele obrnuto članstvo. Dakle, postepena integracija ima veze sa tim kako da se prodube mogućnosti postepene integracije. Želimo da budemo mnogo ambiciozniji da integrišemo naše zemlje kandidate u odabranim dijelovima Unije prije članstva",  rekla je Kos.

Ona je naglasila da postepena integracija nije zamjena za punopravno članstvo, već predstavlja ubrzanje procesa proširenja.

"To je most između geopolitičke potrebe za stabilizacijom našeg kontinenta dok težimo proširenju zasnovanom na zaslugama",  rekla je Kos.

Prema njenim riječima, postepena integracija zahtijeva dva ključna elementa – napredak u reformama zemalja kandidata i strateško usklađivanje.

Kada kandidati ispune potrebne standarde, trebalo bi da budu u mogućnosti da učestvuju u strateškim sektorima u kojima postoje jasne obostrane koristi, poput energetike, transporta, vještačke inteligencije, bezbjednosti i odbrane.

Treći korak – zaštitne mjere za nove članice

Treći korak odnosi se na uspostavljanje zajedničkog okvira zaštitnih mjera za pristupanje za sva buduća proširenja.

To bi značilo da sve države članice, uključujući i nove članice, uživaju jednaka prava, ali i da moraju poštovati standarde na kojima počiva EU.

"Da bi se pridružile našoj Uniji, zemlje moraju da ispune veoma visoke standarde vladavine prava. Moramo da budemo sigurni da nakon pristupanja nikada više ne padnu ispod tih standarda",  rekla je Kos.

Ona je navela da su predložene snažnije mjere zaštite od ozbiljnog nazadovanja u odnosu na obaveze preuzete tokom pregovora, posebno u oblasti vladavine prava, demokratije i osnovnih prava.

Kos je rekla da bi mjere mogle uključivati obustavu finansijske podrške ili ograničavanje prava glasa.

"I što je važno: ti zaštitni mehanizmi će se primjenjivati samo u slučaju kršenja pravila",  naglasila je.

Četvrti korak – prilagođavanje politika EU

Četvrti korak odnosi se na uticaj proširenja na politike Evropske unije.

Kos je rekla da je procijenjeno da EU u većini oblasti trenutno može da apsorbuje proširenje, ali da će u pojedinim sektorima biti potrebna prilagođavanja.

Kao primjer je navela Ukrajinu, čiji obim, struktura i visoka produktivnost poljoprivrednog sektora, prema njenim riječima, zahtijevaju razmatranje ciljanih aranžmana za osjetljive poljoprivredne proizvode.

Peti korak – mape puta za zemlje kandidate

Kao peti korak Kos je navela izradu mapa puta za zemlje kandidate.

Ona je rekla da su identifikovane četiri zemlje koje trenutno prednjače u procesu – Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.

"U izvještajima o proširenju koji će biti objavljeni krajem 28. oktobra, namjeravamo da predstavimo okvirne mape puta za ove zemlje",  rekla je Kos.

Kako je navela, cilj je da se tim zemljama pomogne da zadrže tempo reformi, dok će mape puta definisati naredne korake, okvirne rokove i jasno određene ciljeve.

"To će nam obezbijediti veću predvidivost na putu ka pristupanju",  rekla je Kos.

Nema prečica do članstva

Kos je naglasila da će se proces proširenja i dalje zasnivati na pojedinačnim dostignućima kandidata i da neće biti prečica.

"Nadamo se da će ovaj dokument označiti početak rasprave o tome kako da se danas pripremimo za snažniju Evropu kakvu želimo u budućnosti",  rekla je ona.

Dodala je da Komisija poziva Evropski savjet i Evropski parlament da unaprijede rasprave o institucionalnim pripremama i mjerama politika.

Komisija će, kako je najavila, najprije predstaviti mape puta za najnaprednije zemlje kandidate, koje će biti objavljene zajedno sa izvještajima o proširenju, a zatim pripremiti naredne korake za unaprijeđenu postepenu integraciju.

"Narednih dana ćemo izraditi detaljan zajednički okvir za zaštitne mehanizme. Primijenićemo ih prvo na Crnu Goru, s obzirom na to da već radimo na pripremi sporazuma o pristupanju",  rekla je Kos.

Dodala je da će procjena poljoprivrednog sektora Ukrajine biti uzeta u obzir prilikom razgovora o otvaranju Klastera 5 za tu zemlju.

Proširenje je moguće, ali EU mora biti spremna

"Proširenje je danas moguće, ali postoje oblasti u kojima uočavamo izazove koje moramo da riješimo", rekla je Kos.

Među njima je izdvojila efikasnije institucije i fleksibilnije i djelotvornije donošenje odluka.

Kada je riječ o vladavini prava i lojalnoj saradnji, predloženi su mehanizmi za odlučnije reagovanje na ozbiljna kršenja pravila, što može podrazumijevati obustavu finansiranja ili ograničenje prava glasa.

"Sada ćemo ove ideje razmotriti sa državama članicama i raditi na tome da stvorimo veću, ali i snažniju Evropsku uniju, sposobnu da sama oblikuje svoju budućnost",  zaključila je Kos.

Šta postepena integracija donosi kandidatima?

Odgovarajući na pitanje novinara o postepenoj integraciji, Kos je rekla da unaprijeđena postepena integracija u EU ima smisla samo ako se „automobil kreće“, odnosno ako zemlja napreduje u procesu reformi.

Ona je navela da će se prednosti ovog koncepta određivati od zemlje do zemlje, što će biti dio novog pristupa postepenoj integraciji.

Kao primjere je navela SEPA sistem i roming, koje je EU ponudila svim zemljama kandidatima i koje građani, prema njenim riječima, cijene.

Novi pristup podrazumijeva posebne dijaloge sa svakom od četiri zemlje koje trenutno prednjače u procesu, kako bi se utvrdilo u kojim oblastima su toliko napredovale da bi im dodatna pomoć EU, uključujući finansijsku, olakšala integraciju u određeni dio evropskog sistema.

Kos je podsjetila da su dvije od četiri zemlje koje prednjače u procesu pristupanja sa Zapadnog Balkana, kao i da se prvi put od početka proširenja pregovara sa zemljom koja je u ratu.

"Mape puta su zapravo tu za sve zemlje kandidate, ali imaju smisla samo za one koji su toliko napredni da ima smisla napraviti mapu puta", zaključila je Kos.