Stanovanje u Evropi postalo je toliki problem da je Evropska komisija nedavno usvojila posebnu strategiju s ciljem povećanja priuštivosti stanova. Sve veći troškovi života, nekoliko talasa inflacije, ali i rast kamatnih stopa doveli su do toga da su stanovi za mnoge postali gotovo nedostižni.

Podaci Global Property Guidea pokazuju da u nizu evropskih gradova prosječna cijena kvadratnog metra nekretnine prelazi 8.000 evra. Najviše takvih gradova nalazi se na sjeveru Evrope, kao i u Švajcarskoj i Luksemburgu.

Primjera radi, prosječna cijena kvadrata stana u Stokholmu u posljednje dvije godine porasla je za 17 odsto i trenutno iznosi 8.380 evra. Tamošnje tržište nekretnina prilično je ograničeno i još se oporavlja od naglog rasta kamatnih stopa prije četiri godine.

Slična situacija je i u Kopenhagenu, gdje prosječna cijena stana iznosi 8.405 evra po kvadratu, što je rast od čak 24 odsto u odnosu na period od prije dvije godine. To je ujedno najveći rast cijena među najskupljim evropskim gradovima za stanovanje. Paradoksalno, cijene u drugom najvećem danskom gradu Arhusu pale su za 16,7 odsto, dok kvadrat stana u Odenseu i Olborgu košta manje od 2.800 evra.

U Oslu su stanovi još skuplji nego u Kopenhagenu i prosječno koštaju 9.332 evra po kvadratu, a njihova cijena u posljednje dvije godine porasla je za 14,3 odsto. Za razliku od Danske, u drugim norveškim gradovima cijene rastu još brže. U Bergenu su prošle godine porasle za 22,4 odsto i dostigle 6.160 evra po kvadratu, dok su u Trondhajmu, zahvaljujući rastu od 12,8 odsto, dostigle 5.275 evra.

Amsterdam je posljednjih godina postao sinonim za rijetku i luksuznu nekretninu, što potvrđuje i podatak da je prosječna cijena stanova u posljednje dvije godine porasla za 19,2 odsto i dostigla 9.437 evra po kvadratu.

Pariz je jedini glavni grad zapadne Evrope u kojem cijene stanova padaju. U posljednje dvije godine nekretnine su pojeftinile za 7,3 odsto i sada u prosjeku koštaju 9.490 evra po kvadratu. Razlog je izostanak oporavka tržišta nakon Olimpijskih igara, prvenstveno zbog visokih troškova zaduživanja. U drugim većim francuskim gradovima cijene se kreću između 4.000 i 4.500 evra po kvadratu.

Međutim, u poređenju sa Luksemburgom i gradovima u Švajcarskoj, to je i dalje znatno manje. Kao jedno od vodećih evropskih finansijskih središta, Luksemburg je zahvaljujući decenijama snažnog ekonomskog rasta dostigao prosječnu cijenu stanova od 10.941 evra po kvadratu. Nije neobično da jednosobni stanovi tamo koštaju više od milion evra, posebno nakon poskupljenja od 6,9 odsto u posljednje dvije godine.

U Bernu su stanovi prošle godine pojeftinili za 0,7 odsto, ali su u posljednje dvije godine ipak poskupjeli za 4,5 odsto. To je dovelo do prosječne cijene od 9.952 evra po kvadratu.

U Lucernu su stanovi samo tokom prošle godine poskupjeli za 7,3 odsto. Trenutna prosječna cijena stana iznosi 12.066 evra po kvadratu, što je i dalje manje nego u Ženevi i Cirihu. U Ženevi se prosječna cijena kvadrata kreće oko 16.819 evra, što je 3,4 odsto više nego prošle godine, uz uglavnom stabilne cijene.

Kada je riječ o Cirihu, prosječna cijena kvadrata stana dostiže čak 18.229 evra i za 11,7 odsto je viša nego prije dvije godine. Razlog leži u tome što je riječ o jednom od svjetskih centara upravljanja imovinom, gdje stanovnici imaju veliku kupovnu moć, ali je ponuda nekretnina ograničena.

Po cijenama nekretnina, švajcarski gradovi zauzimaju čak četiri mjesta među pet najskupljih u Evropi. Razlozi za to su visoka kupovna moć, politička stabilnost, veliki broj bogatih stranaca, ali i nedostatak dostupnih stanova uprkos relativno stabilnoj ponudi, piše Tportal.