Posljedice globalnih dešavanja

Ovo je za "Nezavisne novine" potvrdio Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekavši da ćemo posljedice globalnih dešavanja osjetiti i u Bosni i Hercegovini.

"Što se tiče bankarskog sektora, on je u prethodnom periodu demonstrirao zavidno visok nivo otpornosti i na regionalne i na globalne poremećaje. Mi za sad ne osjetimo neke veće poremećaje, a ono što možemo sa sigurnošću reći je to da u nekom kratkom roku ili srednjoročnom ne očekujemo bilo kakve dramatične izmjene kada su u pitanju visine kamatnih stopa, ali ni u nekim drugim segmentima", istakao je Ražanica.

Euribor bilježi rast

On je objasnio da Euribor kao referentna kamatna stopa bilježi određen rast.

"Euribor se usklađuje na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom, i to se radi dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, znači početkom i sredinom godine. To piše u svakom ugovoru koji se potpisuje kada se podiže kredit sa promjenjivom kamatnom stopom.

Kad Euribor raste - toliko raste i kamatna stopa, a kad on pada - tada i kamatna stopa pada. Ove promjene nisu dramatične, te će doći do blagog rasta postojećih kamatnih stopa koje su ugovorene, a promjenjive su jer su vezane za Euribor", naglasio je Ražanica.

Dodao je da banke veliku većinu kredita koje plasiraju finansiraju iz depozita.

"Vidimo da na strani depozita imamo blagi rast pasivnih kamatnih stopa koje banke plaćaju na depozite, te bi to u narednom periodu moglo da se odrazi na rast aktivnih kamatnih stopa, ali trenutno se to ne očekuje", istakao je Ražanica.

Evropska centralna banka

I Evropska centralna banka (ECB) bi na narednoj sjednici, koja će biti održana 30. aprila, mogla donijeti odluku da poveća kamatne stope.

Kristin Lagard, predsjednica ECB-a, kazala je da još nije donesena odluka o mogućem povećanju kamatnih stopa jer je ekonomski uticaj rata u Iranu i dalje neizvjestan.

Kako piše Bloomberg, investitori već spekulišu o tome da bi moglo doći do povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a već na narednoj sjednici, a sve kako bi se pokušao obuzdati novi talas inflacije podstaknut zatvaranjem strateškog Ormuskog moreuza, ključnog za transport energenata.

"To ne znači da ćemo ići u jednom ili drugom pravcu, i svakako ne određuje putanju kamatnih stopa", rekla je Lagardova.

Prema osnovnim projekcijama koje je ECB prenio u martu, uticaj rata u Iranu trebalo bi da bude kratkotrajan.

Ipak, Evropska centralna banka uzima u obzir i mogućnost najgoreg scenarija, sa mnogo oštrijim rastom cijena energije, povećanom neizvjesnošću i međunarodnim posljedicama, kao i ozbiljan scenario u kojem inflacija dostiže 4,8 odsto sljedeće godine.