U Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija služi se Sveta arhijerejska liturgija koju predvodi Njegovo preosveštenstvo vladika marčanski Sava, uz sasluženje sveštenstva Eparhije banjalučke.

Liturgiji prisustvuju ministri u Vladi Republike Srpske, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i veliki broj vjernika.

Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću u 12.00 časova biće služen pomen ubijenim srpskim civilima. Polaganje vijenaca i cvijeća planirano je u 12.15 časova, dok je u 12.30 časova predviđeno obraćanje zvaničnika.

Planiranje i organizacija zločina

Prema istorijskim izvorima, konačan plan pokolja dogovoren je 6. februara 1942. godine u franjevačkom samostanu u banjalučkom naselju Petrićevac.

Glavni organizator zločina bio je ustaški stožernik Viktor Gutić, a zločin su izvršili pripadnici 2. satnije „Tjelesnog zdruga Ante Pavelića“ pod komandom natporučnika Josipa Mišlova, uz aktivno učešće franjevačkog kapelana fra Miroslava Filipovića Majstorovića.

Pokolj je počeo u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. godine u rudniku Rakovac, gdje su ustaše ubile 52 od 60 srpskih rudara.

Nakon toga, oko 400 pripadnika ustaških jedinica nastavilo je sistematsko ubijanje srpskog stanovništva u selima Drakulić, Šargovac i Motike, idući od kuće do kuće.

Ubijani su isključivo civili – žene, djeca i starci, jer su vojno sposobni muškarci u tom periodu uglavnom bili u zarobljeništvu.

Zločin je izvršen bez ispaljenog metka, hladnim oružjem – sjekirama, noževima i krampovima, što dodatno svjedoči o brutalnosti počinilaca.

Prema zvaničnim podacima, u Drakuliću, Motikama, Šargovcu i rudniku Rakovac ubijeno je najmanje 2.300 ljudi, među kojima 551 dijete.

Kultura sjećanja

Prvi spomenik žrtvama ovog pokolja podignut je 1965. godine, a od 1991. godine svake prve nedjelje prije godišnjice stradanja u naselju Drakulić služi se parastos.

Ustaški pokolji u ovim banjalučkim naseljima i rudniku Rakovac predstavljali su i uvod u kasniji napad na Kozaru tokom ljeta 1942. godine, kao i dio šireg plana likvidacije srpskog stanovništva u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Organizator obilježavanja je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, piše Srna.