Ovaj trend, dodatno podstaknut nepovjerenjem i dezinformacijama sa društvenih mreža, spušta nivo javnozdravstvenog problema direktno u svakodnevicu prosječne porodice, jer svako odgađanje vakcinacije znači da dijete u vrtiću ili školi ostaje nezaštićeno od bolesti koje se vrlo lako mogu spriječiti.

Pad koji ruši kolektivni štit

Analizirajući podatke iz oba entiteta, evidentno je da je pandemija koronavirusa ostavila dubok trag na redovnu vakcinaciju djece, ali se problem nastavio i u godinama nakon nje. Najveća kriza bilježi se kod vakcine protiv morbila, rubele i parotitisa (MRP).

Kako objašnjavaju stručnjaci iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, procenat vakcinisane djece varira od tipa vakcine i doze, a postignuti obuhvat tokom 2025. godine niži je od onog iz 2024. godine. Najveći problem predstavlja prva doza MRP vakcine, čiji obuhvat u Republici Srpskoj iznosi tek 52,86 odsto, dok je kod druge doze taj procenat 71,02 odsto.

"Procenti obuhvata koje smo spominjali ne mogu obezbijediti kolektivni imunitet posebno kada govorimo o MRP vakcini jer je za morbile, budući da su vrlo zarazna bolest, potreban visok kolektivni imunitet od 95 odsto kako bi se onemogućilo širenje ove bolesti", upozorava dr Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Slična situacija je i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su obuhvati za vakcine protiv tuberkuloze (BCG) i prve doze protiv hepatitisa B na zadovoljavajućem nivou, kod ostalih se bilježi pad u poređenju sa periodom prije 2019. godine.

"Dok je za BCG i prvu dozu vakcinacije protiv hepatitisa B obuhvat i dalje iznad ciljanih vrijednosti, kod većine drugih cjepiva bilježi se niža procijepljenost. Najniži obuhvat registrovan je za MRP vakcinu, koje se ujedno i najčešće odgađa", navodi dr Mia Blažević, specijalista epidemiolog i voditeljica Odjela za imunizaciju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Strah od autizma i uticaj društvenih mreža

Problem sa kojim se ljekari suočavaju na terenu nije samo medicinske prirode. Roditelji danas često donose odluke na osnovu neprovjerenih informacija i straha. Najveći kamen spoticanja jeste upravo MRP vakcina, koju djeca primaju sa navršenih godinu dana i pred polazak u školu.

Kako ističu u Institutu za javno zdravstvo RS, razlog za strah kod roditelja najčešće leži u spornom i odavno povučenom članku iz 1998. godine koji je povezao ovu vakcinu sa autizmom. Iako su naučna istraživanja više puta dokazala da ta veza ne postoji, nepovjerenje je opstalo.

"Članak je povučen, ali to je bilo nešto što je poljuljalo povjerenje i mi dan-danas osjećamo posljedice toga. Odgađajući ovu vakcinu, djeca kasne na druge vakcine koje slijede i tako povećavaju rizik i od drugih bolesti", naglašava dr Đaković Dević.

Ona dodaje da odbijanje vakcinacije više nije samo pitanje za epidemiologe, već fenomen kojim bi se trebali baviti i psiholozi, sociolozi i komunikolozi. Strahovi roditelja najčešće su vezani za sigurnost vakcina i uticaj sadržaja sa društvenih mreža, gdje se ne provjerava tačnost podataka.

Šta to znači za život običnog čovjeka?

Kada se u javnosti govori o procentima od 52 odsto ili 71 odsto, to prosječnom roditelju može zvučati kao puka statistika. Međutim, u praksi, ovi brojevi znače da u grupi od dvadeset mališana u vrtiću ili školi, njih skoro pola nema adekvatnu zaštitu protiv morbila. Morbili nisu bezazlena dječija osipna groznica, već ozbiljna bolest koja može dovesti do teških komplikacija poput upale pluća ili mozga.

Epidemiolozi iz Federacije BiH dodaju da je tokom 2024. godine zabilježen blagi oporavak i rast obuhvata vakcinacijom, ali se on, nažalost, desio tek onda kada su izbile epidemije morbila i velikog kašlja (pertusisa). To znači da su roditelji počeli da vakcinišu djecu tek u trenutku kada se bolest već pojavila u njihovom okruženju i kada je opasnost postala stvarna.

S druge strane, pozitivni primjeri pokazuju da interesovanje postoji kada se prepozna značaj zaštite. Tako je u FBiH tokom 2025. godine primijenjeno 31.011 doza vakcina protiv sezonskog gripa, što je porast u odnosu na ranije godine, a bilježi se i ohrabrujući trend rasta kod vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV). U Republici Srpskoj trenutno vlada veliki interes roditelja za vakcinu protiv pneumokoka kod djece.

Bezbijednost vakcina pod strogim nadzorom

Jedan od ključnih razloga za odgađanje vakcinacije jeste strah od neželjenih reakcija. Ipak, i Institut u Banjaluci i Zavod u Sarajevu naglašavaju da je sistem nadzora nad vakcinama izuzetno strog i da su ozbiljne nuspojave ekstremno rijetke.

"Dostupni podaci pokazuju da su reakcije u najvećem broju slučajeva blage i prolazne, dok su ozbiljne neželjene reakcije izuzetno rijetke. Svaki prijavljeni slučaj ozbiljnije reakcije detaljno se analizira", objašnjava dr Mia Blažević iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

U Republici Srpskoj podsjećaju da su jedine prave kontraindikacije za vakcinaciju akutna bolest djeteta u tom trenutku ili dokazana alergija na neki od sastojaka vakcine.

Zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini jasno poručuju da je imunizacija najučinkovitija i najsigurnija mjera zaštite zdravlja, ali da je za njen uspjeh potreban zajednički rad ljekara, roditelja i medija. Pad procijepljenosti ispod kritičnih 95 odsto direktno ruši kolektivni imunitet i vraća nas u prošlost, prijeteći da bolesti koje su davno trebale biti zaboravljene ponovo postanu svakodnevna opasnost za djecu. Odluka o vakcinaciji nije samo privatna stvar jednog roditelja, već odgovornost prema cijeloj zajednici – jer samo zaštićeno pojedinačno dijete znači i sigurno okruženje za sve nas.