Posmatrate dijete dok se smije, reaguje na nepoznate ljude, rješava problem ili ćuti kada je povrijeđeno – i odjednom primijetite nešto neobično poznato. Nije nalik ni vama ni partneru, a ipak djeluje kao da ste taj izraz, pokret ili način razmišljanja već negdje vidjeli.
Tada se u porodici obično čuje dobro poznata rečenica:
"Ma to je na djeda."
Iako zvuči kao obična porodična šala, nauka pokazuje da u tome često ima mnogo više istine nego što mislimo. Genetika nije jednostavna raspodjela osobina između majke i oca, već složen sistem u kojem se određene karakteristike mogu pojaviti tek kroz jednu ili dvije generacije. Upravo zato neka djeca nevjerovatno podsjećaju na baku ili djeda, čak i kada sa njima nisu provela mnogo vremena.
Posebno zanimljiva tema jeste uticaj djeda po majci. Naučnici već godinama proučavaju kako se određene osobine prenose kroz majčinu liniju, a rezultati pokazuju da pojedini obrasci ponašanja, sposobnosti i predispozicije mogu imati snažnu vezu upravo sa djedom sa majčine strane porodice.
Zašto je djed po majci toliko važan u genetskom nasljeđu?
Većina ljudi nasljeđivanje zamišlja vrlo jednostavno – pola gena dolazi od majke, pola od oca. Međutim, način na koji se geni aktiviraju mnogo je složeniji. Neke osobine mogu "preskočiti" generaciju, neke ostaju uspavane godinama, a neke se izraženije prenose kroz određenu porodičnu liniju.
Kada je riječ o majčinoj strani porodice, naučnici su primijetili da određeni psihološki obrasci, emocionalne reakcije i čak pojedine intelektualne sposobnosti mogu imati snažniju vezu sa genetikom koju majka nosi od svog oca.
To, naravno, ne znači da će svako dijete ličiti baš na djeda po majci, ali objašnjava zašto se u mnogim porodicama kroz generacije pojavljuju iste navike, temperament ili način razmišljanja.
Način komunikacije i izražavanja
Neka djeca od malih nogu vole društvo, lako stupaju u razgovor i spontano izražavaju emocije. Druga su povučenija, opreznija i više posmatraju nego što govore.
Psiholozi smatraju da dio tih osobina dolazi iz okruženja i vaspitanja, ali istraživanja pokazuju da genetika takođe igra važnu ulogu. Upravo zbog toga nije rijetkost da dijete ima isti stil komunikacije kao djed po majci – isti smisao za humor, isti način pričanja priča ili identičnu potrebu da u svakoj situaciji prvo dobro razmisli pa tek onda reaguje.
Zanimljivo je što se takve osobine ponekad pojave čak i kada dijete nije imalo dovoljno kontakta sa djedom da bi ih "naučilo" posmatranjem. Tada genetika postaje najlogičnije objašnjenje.
Neobjašnjivi strahovi i emocionalne reakcije
Da li ste ikada upoznali osobu koja ima jak strah od vode, visine ili zatvorenog prostora, iako nikada nije doživjela traumatično iskustvo?
Nauka posljednjih godina sve više proučava mogućnost da se određene emocionalne reakcije prenose kroz generacije. Smatra se da intenzivna iskustva predaka mogu ostaviti biološki trag koji se prenosi dalje, pa potomci mogu imati povećanu osjetljivost na određene situacije.
Drugim riječima, dio naših strahova možda nije nastao samo iz ličnog iskustva, već predstavlja nasljedni odgovor organizma koji vuče korijene iz prošlosti porodice.
Zbog toga ljudi često kažu da "nose nešto u sebi što ne umiju da objasne".
Ljevorukost i specifičan način razmišljanja
Ljevorukost nije samo navika stečena u djetinjstvu. Ona ima snažnu genetsku osnovu i često se prenosi kroz generacije.
Osobe koje su ljevoruke često imaju drugačiji način obrade informacija, izraženiju kreativnost ili specifičan pristup rješavanju problema. Naučnici smatraju da se upravo takve osobine mogu naslijediti i preko djedove linije sa majčine strane.
Zato nije neobično da dijete bude jedino ljevoruko u užoj porodici, a da se kasnije ispostavi kako je isto bio i djed po majci ili neko iz njegove porodice.
Odnos prema novcu, redu i organizaciji
Mnogi vjeruju da se odnos prema novcu isključivo uči kroz vaspitanje. Međutim, istraživanja pokazuju da određene osobine poput discipline, sklonosti planiranju i racionalnog donošenja odluka imaju i genetsku komponentu.
Neki ljudi prirodno teže redu, planiranju i kontroli troškova, dok su drugi impulsivniji i opušteniji kada je riječ o finansijama. Takvi obrasci ponašanja mogu se pojavljivati kroz više generacija, pa dijete često nesvjesno pokazuje iste navike koje je imao djed po majci.
Ponekad porodica to primijeti tek kasnije, kada dijete odraste i počne da vodi sopstveni život na gotovo identičan način kao njegov djed.
Inteligencija i nasljedne sposobnosti
Tema inteligencije jedna je od najzanimljivijih kada se govori o genetici. Iako na razvoj intelektualnih sposobnosti utiču obrazovanje, okruženje i životne okolnosti, genetika ipak ima veoma važnu ulogu.
Neka istraživanja ukazuju na to da se određeni aspekti inteligencije češće prenose kroz majčinu liniju. To ne znači da inteligenciju određuje samo jedan član porodice, već da genetski doprinos može biti izraženiji nego što se ranije mislilo.
Zbog toga mnogi ljudi tek kasnije primijete da dijete ima isti način razmišljanja, istu radoznalost ili talenat za određene oblasti kao djed po majci.
Male osobine koje otkrivaju veliko porodično nasljeđe
Pored velikih karakteristika poput temperamenta ili inteligencije, postoje i sitni detalji koji imaju snažnu genetsku osnovu.
To mogu biti specifični refleksi, reakcija na svjetlost, način smijanja, položaj ruku tokom spavanja ili čak neobične pojave poput kijanja kada osoba naglo izađe na jako sunce.
Takve osobine često djeluju beznačajno, ali upravo one najviše iznenade porodicu kada shvate da ih dijeli više generacija.
Genetika nije sudbina, ali ostavlja trag
Iako geni imaju veliki uticaj, oni nisu jedini faktor koji oblikuje čovjeka. Okruženje, ljubav, vaspitanje, iskustva i životne okolnosti jednako su važni za razvoj djeteta.
Genetika ne određuje unaprijed nečiju sudbinu, ali ostavlja tragove prošlih generacija u načinu na koji mislimo, osjećamo i reagujemo.
Možda je upravo zato toliko fascinantno kada u djetetu prepoznamo nešto što dolazi iz nekog drugog vremena – pogled, osmijeh, tvrdoglavost ili način ćutanja koji ne pripada ni roditeljima ni sadašnjosti.
(Stil)
Komentari (0)