Maljčić je ukazao da deklaracija mora da sadrži podatke o mjestu rođenja životinje, uzgoja, klanja sa veterinarskim registarskim brojem klanice, rasijecanja, te datum klanja i rok upotrebe.

On je naveo da je na nedavno održanom sastanku uzgajivača svinja sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Anđelkom Kuzmić i ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košarcem dogovoreno da kontrole budu pojačane u marketima i mesarama.

"Od Kancelarije za veterinarstvo BiH je potvrđeno da je rok upotrebljivosti svinjskog mesa do četiri dana", rekao je Maljčić.

On je naveo da su propisi BiH usklađeni sa evropskim, te da se strogo vodi računa da se meso uveze do četiri dana od klanja.

"Šta se događa nakon četiri dana unutar BiH, to bi trebalo da utvrde entitetske i kantonalne veterinarske inspekcije", rekao je Maljčić.

U vezi s tim, preporučio je potrošačima da se okrenu kupovini domaćeg mesa koje je sigurno u roku. "Nažalost, naši potrošači ne prate kvalitet mesa, već samo cijenu", rekao je Maljčić.

On je naveo da domaći uzgajivači proizvedu svega 30 odsto svinjskog mesa neophodnog za potrebe Republike Srpske, te smatra da trgovci treba da se obavežu na prodaju domaćeg mesa koje će biti jasno obilježeno, a potrošači da biraju da li žele da kupe domaće ili uvozno.

"Pojedini marketi su preuzeli dominaciju i njih ne interesuje ništa osim profita. Trenutno se kod nas prodaju tovne svinje od dvije do 2,30 KM po kilogramu plus PDV. Najžalosnije je što potrošači ništa nisu osjetili to naše spuštanje cijena, jer su cijene ostale iste i kada je tovljenik bio blizu četiri KM. Ti marketi sada imaju ekstraprofit", konstatovao je Maljčić.

On je naveo da se to ne dešava samo sa svinjskim mesom već i sa voćem, jer domaći voćari prodaju jabuku za oko 0,50 KM po kilogramu, a u marketima je nemoguće kupiti kilogram jabuka ispod 2,5 KM.

Kada je riječ o uvozu, Maljčić je rekao da je nakon obustave Kine da uvozi meso iz EU došlo do prekomjernog uvoza u BiH, te da sada postoje veliki viškovi, a i sumnjivog su kvaliteta.

Ipak, dodao je on, zabrana ili smanjenje uvoza nije moguće jer statistički podaci pokazuju da je prošle godine uvoz manji za 10 odsto u odnosu na 2024. godinu.

"Ali, jači uvoz je počeo početkom 2024. godine pa je raspoređen tokom 12 mjeseci, a lani je počeo na jesen. Postoje ugovori sa inostranim klanicama, koje imaju plan klanja i otkupa, i nema odstupanja od ugovora. Sada skoro nemate klanja u Republici Srpskoj", objasnio je Maljčić.

On je naveo da BiH najviše svinjskog mesa uvozi iz Španije, Holandije, Njemačke, a dio i iz Mađarske.