Institut za javno zdravstvo Republike Srpske podsjeća da je duvanski dim složena mješavina više od 7.000 hemikalija, uključujući nikotin, katran i brojne kancerogene supstance koje, kada se udahnu, brzo ulaze u krvotok i ugrožavaju skoro sve organske sisteme.

„Aktivno pušenje je direktno povezano sa malignim oboljenjima, posebno rakom pluća, bronha i grla, hroničnim opstruktivnim bolestima pluća i kardiovaskularnim bolestima, uključujući infarkt miokarda i moždani udar“, kazali su iz Instituta za javno zdravstvo Srpske.

Posebno ističu negativan efekat pasivnog pušenja, izloženost dimu čak i kod nepušača povećava rizik od respiratornih oboljenja, srčanih bolesti i određenih vrsta raka. Navode da pasivno pušenje može značajno povećati rizik od bolesti, posebno kod djece.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH navodi slične zdravstvene rizike:

„Prostor bez duhanskog dima je apsolutan doprinos zaštiti zdravlja koji ne mogu zamijeniti nikakvi ventilacioni mehanizmi.“

Koliko pušača imamo i kakve su nam navike

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, iz istraživanja iz 2010. godine, ukupna prevalenca pušenja kod odraslih u RS bila je oko 31%, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. čak 41% stanovništva BiH su pušači. Situacija je slično nepovoljna i u zemljama u regionu.

Istraživanje među školskom djecom i omladinom iz 2018. godine u RS pokazalo je da je 38,9% mladih uzrasta 13–15 godina probalo pušiti duvan ili duvanske proizvode, a 17,4% se izjasnilo da planira pušiti u budućnosti.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH podsjećaju da su podaci o udjelu pušača iz ranijih populacionih studija ukazivali na 44,1% ispitanika koji su pušači, te da je izloženost pasivnom pušenju i dalje značajna, posebno u kućama i na javnim mjestima.

Zakon u Federaciji: Prvi efekti i ograničenja

Federacija BiH je 27. aprila 2022. godine usvojila Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, koji je stupio na snagu 20. maja 2023. godine, a kojim je zabranjeno pušenje u zatvorenim ugostiteljskim objektima.

Zavod za javno zdravstvo FBiH ističe da je promjena svijesti i ponašanja proces koji zahtijeva vrijeme, ali da svaki prostor bez duhanskog dima doprinosi dugoročnoj zaštiti zdravlja građana i smanjenju izloženosti pasivnom pušenju.

Međutim, napominju da je za ozbiljnije procjene efekata zakona potreban duži vremenski period i praćenje trendova oboljenja povezanih sa pušenjem.

Zakon u proceduri

U Republici Srpskoj je Zakon o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje usvojen krajem decembra, ali je v.d. predsjednika Republike Srpske, Ana Trišić Babić, vratila zakon u ponovnu proceduru, što znači da on još nije objavljen niti stupio na snagu.

Prema tom zakonu, zabranjeno bi bilo pušenje u zatvorenom prostoru, a predviđene su i kazne za kršenje zabrane, te ograničenja reklamiranja i prodaje mladima.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS napominju da je ovaj paket zakonskih mjera važan jer uključuje i ograničavanje dostupnosti aromatizovanih novih proizvoda namijenjenih mladima, te nadzor implementacije i zdravstveno-vaspitne programe.

Poruke stručnjaka

Saglasni da zaštita zdravlja nema alternativu, stručnjaci iz oba entiteta poručuju da zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nije pitanje ličnog izbora ili navika, već ključna mjera javnog zdravlja.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS poručuju:

„Zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nije pitanje navika, već pitanje zaštite zdravlja građana i radnika, jer nijedan nivo izloženosti duvanskom dimu nije bezbjedan.“

Dok iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH ističu:

„Zdravlje nema alternativu… Svaki duhanski proizvod izaziva ovisnost i vodi do ozbiljnih bolesti, invalidnosti i prijevremene smrti.“

Čistiji vazduh i odgovornije društvo

Zakonska zabrana pušenja u zatvorenim ugostiteljskim objektima u Federaciji BiH predstavlja važan korak ka smanjenju izloženosti duhanskom dimu i zaštiti zdravlja građana. Dugoročno praćenje javnozdravstvenih pokazatelja pružiće jasniju sliku o efektima ove mjere, ali prvi signali ukazuju na pozitivan pravac.

Pitanje koje ostaje jeste kako će i kada Republika Srpska kompletirati sličan zakon i osigurati njegovu dosljednu primjenu. Ako cilj bude isti, smanjenje broja oboljelih i prijevremenih smrti povezanih s pušenjem, onda je neophodno da zakon u Srpskoj prođe proceduru i bude efikasno implementiran, uz kontinuirano obrazovanje i podršku zdravim navikama.

U svakom slučaju, zdravlje građana, kako aktivnih tako i pasivnih pušača, trebalo bi biti prioritet bez obzira na entitetske granice u BiH.