Godinama su po ovom pitanju stizali različiti prijedlozi, ali nijedan od njih nije bio prihvatljiv makar za jednu od tri strane. I tako ukrug.

Plan “5+2“

Rješavanje pitanja državne imovine, podsjetimo, prvi je od uslova agende “5+2“ koju su donijele članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) još davne 2008. godine, i to konkretno pod nazivom: Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti. Drugi je, kratko podsjetimo, prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, a tu je i potpuno provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt.

Ali sve što je dosad stizalo po ovom osnovu, ispostavilo se neuspješnim, jer kako smo kazali na samom početku, Republika Srpska čvrsto ostaje pri stavu da ona upravlja imovinom na svojoj teritoriji i da neće dozvoliti da bude drugačije.

Da li će tako ostati i nakon najnovijeg dokumenta koji su navodno pisali pravni stručnjaci i akademski profesori, a koji je u posjedu medija iz Federacije BiH?

Dokument datiran na 5. jun 2026.

Dokument je u posjedu portala Klix.ba, a koji, tvrde, potpisuje Centar za geopolitička istraživanja "GEOPOL" iz Sarajeva, pod nazivom "Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza nesuglasica i prijedlog održivog rješenja“.

Iza njega, tvrde, stoji grupa pravnika s višedecenijskim iskustvom i univerzitetski profesori.

Ono što je zanimljivo, dokument je datiran na 5. jun 2026. godine, što je danas, a cilj je da bude uručen, kako tvrde, ni manje ni više nego Antoniju Zanardiju Landiju, glavnom kandidatu za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Šta piše u dokumentu?

U prijedlogu akta, koji bi trebalo da bude dostavljen i svim političkim partijama u BiH, postoje tri kategorije imovine koje se razdvojene pravom vlaništva (titulara) od prava upravljanja i raspolaganja tom imovinom. Tako bi država trebalo da čuva pravni kontinuitet, entiteti i kantoni dobijaju garantovano upravljanje, lokalne zajednice resurse za razvoj, a investitori prijeko potrebnu pravnu sigurnost.

Konkretno se predlaže donošenje zakona na nivou BIH, kojim bi se imovina podijela u tri kategorije.

Prva kategorija zvala bi se strateška državna imovina.

Ona bi obuhvatala državnu granicu, vojnu imovinu, diplomatska predstavništva i ključne državne resurse. Titular ove imovine je Bosna i Hercegovina, a njome upravljaju državne institucije i ona se ne može prodati niti trajno otuđiti.

Druga kategorija je funkcionalna javna imovina.

Tu se podrazumijevaju šume, poljoprivredno zemljište, rijeke i rudna bogatstva. Titula vlasništva nad ovom imovinom ostaje na državi, ali entiteti, kantoni i Brčko distrikt upravljaju njome, daju je u zakup ili koncesiju, te zadržavaju ostvarene prihode. Ne mogu je prodati.

Treća kategorija bi se zvala lokalna razvojna imovina.

Pod tom imovinom bi bilo zavedeno građevinsko zemljište, poslovne i industrijske zone bez strateškog značaja. Ovu imovinu kontrolišu gradovi i opštine, koji imaju pravo prodaje i raspolaganja u javnom interesu, čime se podstiče lokalni razvoj.

A da bi se izbjegle proizvoljne podjele, prijedlog dokumenta predviđa uspostavljanje jedinstvenog i nezavisno provjerenog registra državne imovine, bez kojeg nema nikakve raspodjele.

“Predviđa se formiranje stalne Komisije za državnu imovinu BiH, sastavljene od stručnjaka s najmanje deset godina iskustva koje bi imenovala zakonodavna tijela svih nivoa vlasti“, piše portal Klix.ba.

Grmuša: Neprihvatljiv prijedlog

Pravnik Milko Grmuša, kaže za Aloonline da treba poštovati svaki pokušaj sporazumnog rješavanja osjetljivih pitanja u BiH, ali ističučući činjenicu da je nezahvalno komentarisati tekst inicijative za donošenje zakona bez čitanja teksta, već samo medijskih izvještaja o tom tekstu, smatra da je prijedlog, ako je zaista ovakav kako je predstavljeno, neprihvatljiv.

“Prvo, pitanje imovinskih odnosa je riješeno u Ustavu BiH i entitetskim ustavima na način da BiH nema osnov da uređuje zakonom svojinske i obligacione odnose. Drugo, nemoguće je odvajati pravo raspolaganja od prava svojine, obzirom da je upravo pravo raspolaganja suštinski element prava svojine“, pojašnjava Grmuša.

Šta je rješenje za imovinu u BiH?

Prema Grmušinom mišljenju, jedino što je moguće učiniti u ovoj situaciji jeste usvajanje Okvirnog zakona o javnoj imovini u BiH.

“Dakle, ne 'javne imovine BiH' već o 'javnoj imovini' u kojem bi samo bilo propisano da će entiteti i Brčko distrikt BiH usvojiti svoje zakone o javnoj imovini u Republici Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu BiH, pri čemu ističem da takav zakon u Brčko distriktu BiH već postoji i da su ga prije nekoliko godina napisali i nametnuli Amerikanci“, izričit je Grmuša.

U razgovoru za Aloonline, on ističe kako smatra da entitetski zakoni trebaju da budu prepisani po modelu zakona iz Brčko distrikta BiH.

“Pri tome će simbolični i politički značaj čuvanja obraza BiH biti osiguran usvajanjem tog okvirnog zakona koji u praksi neće značiti ništa“, zaključuje Grmuša.

Kovačević: Nije sporno da i BiH ima imovinu ako se dogovore Srpska i FBiH

Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda PS BiH, kazao je da je pitanje imovine u BiH riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH i da je sasvim jasno da ona pripada Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Nije sporno da i BiH ima određenu imovinu, ukoliko se Republika Srpska i Federacija o tome dogovore. Jedini legalan i prihvatljiv način definisanja ovog pitanje jeste sporazum između Republike Srpske i Federacije BiH, a koji bi kasnije mogao biti potvrđen i u Parlamentarnoj skupštini BiH“, naveo je Kovačević.

Poručio je da Srpska neće dozvoliti da se ide dalje od Ustava BiH i prava koje Republika Srpska zagarantovana tim aktom.

“Ovo je crvena linija Republike Srpske“, rekao je Kovačević.

Konaković: Nismo daleko od rješenja

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda, smatra da postoji prostor za dogovor po ovom pitanju.

I on je mišljenja da titular imovine mora biti država.

“Svi traže funkcionalno rješenje i nismo mi daleko od neke linije oko koje se može riješiti to pitanje. Za nas, naravno, neupitan titular je država Bosna i Hercegovina“, rekao je Konaković za FTV.