Kanadske oružane snage izradile su interni model za postupanje u slučaju moguće američke invazije, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) u više navrata izjavio da želi anektirati Kanadu, piše britanski list The Telegraph.

Riječ je o prvom ozbiljnom razmatranju ovakvog scenarija u posljednjih stotinu godina, pri čemu planovi, kako se navodi, ne predviđaju masovno regrutovanje novih vojnika. Umjesto toga, prema pisanju kanadskog lista The Globe and Mail, vojni vrh smatra da bi se Kanada, suočena s nadmoći američke vojske, morala okrenuti nekonvencionalnim oblicima ratovanja.

Model predviđa primjenu taktika sličnih onima koje su afganistanski mudžahedini koristili protiv Sjedinjenih Američkih Država tokom rata u Afganistanu, uključujući zasjede tipa „udari i povuci se“, koje bi izvodili i vojnici i naoružani civili.

U tom scenariju, bespilotne letjelice bi mogle igrati ključnu ulogu u nanošenju gubitaka američkim snagama koje bi eventualno okupirale Kanadu, slično kao što su ukrajinske snage koristile dronove u borbama protiv Rusije.

U analizi se navodi i da se Sjedinjene Američke Države, pod Trampovim vodstvom, sve više udaljavaju od uloge lidera zapadnih saveza koju su imale još od kraja Drugog svjetskog rata. Ipak, autori modela naglašavaju da je stvarna američka invazija na Kanadu i dalje krajnje malo vjerovatna.

Svjetski poredak

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je u utorak da je svjetski poredak doživio „pukotinu“ nakon što je Tramp zatražio preuzimanje Grenlanda. Američki predsjednik je ranije više puta govorio da bi želio da Kanada postane dio SAD-a, pri čemu je bivšeg kanadskog premijera Džastina Trudoa ismijavao nazivajući ga „guvernerom velike države Kanade“, uz šalu da je Kanada „51. američka savezna država“.

Kanadski odbrambeni zvaničnici procjenjuju da bi eventualni američki napad s juga mogao slomiti organizovanu odbranu Kanade za svega dva dana. U tom slučaju, oružane snage bi se okrenule dugotrajnom otporu nalik dvadesetogodišnjem ratu koji su džihadističke grupe vodile protiv SAD-a u Afganistanu.

Brojna vojska 

Kanadska vojska trenutno broji oko 71.500 aktivnih pripadnika, uz dodatnih 30.000 rezervista, što je neznatno u poređenju s američkom vojskom koja raspolaže s približno 2,8 miliona pripadnika. Samo Američki marinski korpus ima oko 186.000 aktivnih vojnika, uz još 40.000 u rezervnom sastavu.

Kako bi se ublažila ova neravnoteža, načelnica kanadskog odbrambenog štaba, generalica Dženi Karignan (Jennie Carignan), ranije je najavila planove za formiranje rezervnih snaga od čak 400.000 dobrovoljaca, čiji bi zadatak bio ometanje eventualnih invazijskih snaga.

Visoki izvor iz kanadskog Ministarstva odbrane naveo je da bi Kanada, nakon prvih znakova gomilanja američkih trupa, imala najviše tri mjeseca da se pripremi za kopnenu i pomorsku invaziju. U tom slučaju, u pomoć bi bili pozvani saveznici poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.

Umirovljeni general-pukovnik Majk Dej, bivši glavni strateški planer kanadskih oružanih snaga, smatra da je američka invazija malo vjerovatna. Ipak, upozorio je da čak ni SAD ne bi imale dovoljno vojnika da dugoročno okupiraju sve veće kanadske gradove.

"Njihova glavna nada bio bi brz napad, poput ruskog pokušaja zauzimanja Kijeva, uz očekivanje da će se ostatak zemlje predati nakon pada Otave", rekao je Dej.

Prema pisanju The Telegrapha, Tramp Kanadu vidi kao slabog aktera koji se, po njegovom mišljenju, ne može samostalno nositi s prijetnjama iz Kine i Rusije na sjeveru. U jeku tenzija, Tramp je prošlog augusta uveo carine od 35 posto na kanadsku robu, koje su kasnije djelimično smanjene.

Nedavni izvještaj NBC Newsa navodi da Tramp i dalje ima „fiksaciju“ idejom da Kanada postane dio Sjedinjenih Američkih Država, zaključuje The Telegraph.

(Dnevni avaz)