Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku RS pokazuju da je u trećem tromjesečju 2025. godine u Republici Srpskoj rođeno 2.234 beba, što je za jedan odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Iako se kvartalni podaci razlikuju, ukupni godišnji rezultati godinama su gotovo nepromijenjeni: u 2024. godini rođeno je 9.227 beba, a ta brojka se već deceniju kreće oko 9.300.

Na prvi pogled, riječ je o stabilnom trendu. Međutim, demograf Aleksandar Majić upozorava da je takva stabilnost prividna jer broj žena koje mogu da rađaju ubrzano opada.

"U posljednjih jedanaest godina Republika Srpska je izgubila više od 30.000 žena u fertilnom periodu, odnosno oko 12%. Posebno zabrinjava pad broja žena u najoptimalnijoj životnoj dobi za rađanje, od 20 do 35 godina, i to za čak 17,4%. To znači da se baza budućih majki naglo sužava, što će se neminovno odraziti na natalitet u godinama koje dolaze", kaže Majić.

Istovremeno, povećava se prosječna starost žena pri rađanju.

Danas prosječna majka u Srpskoj dobije prvo dijete sa 28,2 godine, dok je 1998. godine ta starost iznosila 23,8. Ovakvo odlaganje usklađeno je sa evropskim trendovima, ali u sredinama sa već negativnim prirodnim priraštajem nosi dodatni rizik.

Stopa fertiliteta se polako povećava, sa 1,27 djece po ženi 2011. godine na 1,47 u 2024. - ali to je i dalje daleko od nivoa potrebnog za obnavljanje populacije, koji iznosi 2,1.

Negativan prirodni priraštaj u Srpskoj traje od 2002. godine, a u 2024. iznosio je -4.909. Pozitivan priraštaj imale su samo dvije opštine: Kotor Varoš i Osmaci.

Šta dalje? 

Majić je ranije u razgovoru za Aloonline naglasio da kratkoročne mjere i jednokratna davanja nemaju dugoročan efekat na rast broja rođene djece.

"Ako mi date 1.000 KM, ja ću to potrošiti za 15 dana. Ali ako imate konstantno besplatan vrtić, udžbenike, subvenciju za stan, usklađivanje rada i roditeljstva, to mnogo znači. Na takvim mjerama treba da baziramo populacionu politiku", smatra on.

Podsjeća i da je porodiljsko odsustvo u Srpskoj jedno od dužih u Evropi (godinu dana za prvo dijete, a 18 mjeseci za blizance i treće dijete) ali da postoje sistemi koji još uvijek nisu dovoljno razvijeni.

"Iako imamo sve manji broj rođene djece, potražnja za vrtićima raste. Besplatni vrtići, veća dostupnost i veći obuhvat djece mislim da bi urodili plodom", kaže Majić, dodajući da je davanje besplatnih udžbenika odličan primjer indirektne pomoći.

Centar za demografska istraživanja, u kojem Majić djeluje, utvrdio je da bi jedno od ključnih poboljšanja bilo upravo usklađivanje rada i roditeljstva - fleksibilnije radno vrijeme, bolje zaštite roditelja i sistemske olakšice za porodični život.

Iako podaci pokazuju da se broj beba u Srpskoj godinama kreće oko 9.300, struka upozorava da nas tek očekuju pravi izazovi. Pad broja žena u fertilnom periodu može u narednim godinama dovesti do značajnijeg pada nataliteta, bez obzira na to koliko se sadašnji trend čini stabilnim.

Srpska se nalazi u periodu u kojem se prepliću demografska tradicija, savremeni životni obrasci i ekonomske realnosti. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da će uspjeh populacione politike zavisiti od dugoročnih, sistemskih rješenja - onih koja roditeljima omogućavaju sigurnost, a djeci perspektivu.