ZABRINJAVAJUĆA DEMOGRAFSKA SLIKA BiH: Mladi bježe iz zemlje i od braka! Sve je manje dječije graje, postajemo „zemlja staraca“!
REUTERS/Andrea Comas/Ilustracija
BiH je u prošloj godini zbog negativnog prirodnog priraštaja izgubila skoro sedamnaest hiljada ljudi što je, slikovito prikazano, grad veličine Srpca ili Šamca. Pored navedenog, prognoza da ćemo biti „zemlja staraca“ poprilično je realistična, saznajemo iz razgovora sa Aleksandrom Majićem, zamjenikom predsjednika Centra za demografska istraživanja.
Sve do 2013. godine BiH imala je pozitivan prirodni priraštaj, a zvanična statistika u BiH prati se od 1996. godine, kazao je Majić u razgovoru za Aloonline.ba.
Nakon tog perioda, kako kaže, iz godine u godinu imamo veći broj umrlih od broja rođenih.
PORAST STOPE MORTALITETA
Zvanični podaci ukazuju da smo 1996. godine imali 46 594 živorođenja, a brojke za 2020. godinu su više nego alarmantne. BiH je snašlo smanjenje za čak 75 procenata! Kako ističe naš sagovornik, ta smanjenja su proporcionalna i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.
Još alarmantniji podaci su da smo 1996. imali oko 25 hiljada umrlih dok 2020. godine taj broj iznosi 42.803 što je porast za 50 procenata.
-Naravno 2020. godinu možemo posmatrati sa aspekta uticaja pandemije korona, ali činjenica je da se nama povećava smrtnost. Narednih deset godina veći ćemo problem imati sa mortalitetom nego sa natalitetom- kazao je Majić.
Za ovaj problem „odgovorna“ je tzv „bejbi bum“ generacija koja sada ulazi u penzionu strukturu, a to je generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata.
-To je izuzetno brojna generacija i kada vidimo polno starosnu piramidu vidimo da je upravo ta generacija sada na redu za umiranje. Tako da u narednih deset godina možemo očekivati sve veću stopu smrtnosti – potvrdio je naš sagovornik i dodao da natalitet neće toliko opasti i da je on u posljednjih par godina konstantan.
Prema statističkim podacima prošle godine negativan prirodni priraštaj iznosio je skoro – 17 hiljada (16 809) i iz Centra za demografska istraživanja ukazuju da je to poprilično zabrinjavajuća slika jer smo, poređenja radi, izgubili jedan grad kao što je Srbac, Grude, Šamac, Ključ ili Brod.
Pored navedenih komponenti Majić kao jedan od ključnih problema navodi i demografsko starenje.
Podaci iz 2013. godine kažu da smo u BiH imali oko 14,2 posto starog stanovništa, a sada je taj procenat mnogo veći. U Republici Srpskoj imamo preko 21 posto starog stanovništva, što znači da je svaki peti stanovnik stariji od 65 godina. Dok u isto vrijeme u RS imamo oko 14 posto mladog stanovništva, od 0 do 14 godina.
-Nemamo podatke za kompletnu BiH ali na osnovu naših istraživanja i podataka nešto je bolja situacija u Federaciji zbog povoljnije starosne strukture. Konkretno ćemo sve više demografski stariti, to je suština. Sve manje se rađamo, mladi ljudi nam odlaze, a produžava se životni vijek – konstatuje naš sagovornik.
RAZVOD POBIJEDIO BRAK
Alarmirali su nas i podaci koji ukazuju na smanjenje bračnosti.
Majić nam je potvrdio tužnu sliku društvene stvarnosti konstatujući da se izrazito smanjuje broj brakova dok broj razvoda raste.
Podaci u periodu 1996-2012. pokazuju da se broj sklopljenih brakova smanjio za 32 posto, a broj razvoda se povećao za 35 posto!
-Faktički smanjili smo broj sklopljenih brakova za trećinu, a povećali broj razvoda za četvrtinu – potvrdio je zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja.
U apsolutnim brojkama to izgleda da smo nekada sklapali 21 hiljadu brakova, a sada sklapamo oko 15 hiljada, to je šest hiljada brakova manje.
OSTAJEMO BEZ POTOMSTVA
– Ako znamo da je brak nosilac reprodukcije, nukleus reprodukcije, i da se 85-90 posto djece rađa u braku mi tačno vidimo da je ovo smanjenje sklapanja brakova uticalo na natalitet- upozorava naš sagovornik i dodaje da se pored toga pomjera starosna granica pri stupanju u brak i samim tim dolazi do pomjeranja starosne granica pri rađanju djece.
Prosječna granica pri sklapanju braka za ženu 1996. godine bila je 24,2 godine, dok je sada 26,8. To je povećanje za otprilike 2,6 godina. Tako je isto za mušksrca, tvrdi Majić. Nekada su muškarci sklapali brak sa 27,7 godina, a sada 29,5.
Ne treba nam mnogo mudrosti da zaključimo da je ovo pomijeranje od dvije godine za stupanje u brak uticalo na odloženu reprodukciju.
-To se odražava i na prosječnu starost pri rađanju prvog djeteta. Prosječna starost majke pri rađanju prvog djeteta 2006. godine bila je 24,3 godine, a prema posljednjim podacima za 2019. godinu žene rađaju sa 27,7 godina. To je razlika 3,4 godine i nije zanemariva- kazao je Majić.
EMIGRACIJA ILI EVAKUACIJA!?
Možda i najbitniji faktor demografskog razvoja su iseljavanja, odnosno emigracije, jasan je Majić.
Ali o ovoj problematici je već teže razgovorati, jer BiH ne posjeduje Registar stanovništva pa stručnjaci nemaju egzaktne podatke.
-Nema preciznih demografskih pokazatelja koliko ljudi se odseljava, a koliko se doseljava. Statistički sitem nije usaglašen- kazali su iz Centra za demografska istraživanja.
Struka je tu saglasna, najjednostavniji model za praćenje broja odseljenih i doseljenih je Registar stanovništva. U zemljama okruženja jedino Slovenija ima taj registar.
-Mnogi demografi su se zalagali za uvođenje registra, međutim nekome nije u interesu da on postoji. Mi znamo kada se neko preseli iz Bihaća u Sarajevo ili iz Trebinja u Banjaluku. Tu vodimo evidenciju, ali ne znamo koliko se ljudi iseljava- kazao je u razgovoru za Aloonline.ba Aleksandar Majić.
Dodaje da Registar funkcioniše po jednostavnom principu umrežavanja svih relevantnih institucija koji vode računa o tome koliko neki građanin nije izmirio svoje obaveze prema državi ili koliko dugo nije u sistemu za isplatu plate, te ga na osnovu jasno postavljenih parametara u određenom trenutku sklanja iz registra i na taj način slika bi bila precizna i jasna.
-Nijednoj vlasti nije popularno da se zna koliko se ljudi odseljava iz države– zaključio je Majić i dodao da neki ljudi izlaze sa određenim brojkama i ciframa ali on ne želi baratati nečim što je nepouzdano.
U svakom slučaju, definitivno je da gubimo stanovništvo i, kako kaže, pretpostavke su da je migracioni saldo negativan.
SVE VIŠE LJUDI PATI OD STERILITETA
Iz Centra za demografska istraživanja kazali su da se naše društvo susreće i sa problemom steriliteta.
-To je vezano za različite faktore ali prije svega ja bih naveo starosnu strukturu. Jer žena je najplodnija, biološki najpodobnija za reprodukciju sa 22 godine, a odgađanjem rađanja smanjujemo mogućnost za reprodukciju. Optimalni fertilni period je od 20 do 35 godina i svi se zalažu, i ginekolozi i demografi, da se reprodukcija ostvari u tom periodu- kazao je Majić
Međutim, dodaje, većina bračnih parova je u starijoj životnoj dobi i izvan tog optimalnog fertilnog perioda i po njemu je to jedan od ključnih razloga za probleme oko neplodnosti.
-Pa logično je da će djevojka sa 22-25 godina lakše ostvariti reprodukciju nego žena od 45 godina- rekao je Majić.
POBOLJŠANJE PRIRODNOG PRIRAŠTAJA
Republika Srpska ima razvijene mjere populacione politike, mjere za unapređenje nataliteta, međutim te mjere bi trebalo unaprijediti smatra Majić. Pohvalio je i lokalne zajednice koje predano rade na poboljšanju ovog pitanja.
-Ja sam mišljenja da ove kratkoročne mjere i direktna davanja nisu baš urodili plodom. Prije svega moramo raditi na promijeni svijesti građana. Možemo to učiniti kroz neke medijske kampanje i promocije roditeljstva. Ove mjere ne bi koštale mnogo, a učinile bi puno- kazao je naš sagovornik.
Centar za demografska istraživanja proveo je nekoliko zanimljvih istraživanja i na osnovu rezultata zaključili su da bi mnogo doprinijelo povećanju rađanja usklađivanje rada i rodjiteljstva.
Majić je pohvalio sistem mjera na republičkom nivou jer žena za rođeno dijete ima plaćeno porodiljsko odsustvo godinu dana, dok za blizance i treće dijete ima 18 mjeseci. Za razliku od Belgije, Švedske, Holandije koji imaju od tri do šest mjeseci.
-Međutim može se dosta toga uraditi vezano za vrtiće. Iako imamo sve manji broj rođene djece mi imamo sve veću potražnju za vrtićima. Besplatni vrtići i veća njihova dostupnost, veći obuhvat djece u njima mislim da bi urodio plodom- poručio je Majić i pohvalio je davanje besplatnih udžbenika i to postavio kao super primjer indirektne pomoći.
Smatra da direktna davanja ne mogu mnogo uroditi plodom na duže staze.
-Ako mi date 1000KM ja ću to potrošiti za 15 dana, ali ako imate konstantno svaki mjesec besplatnu kartu, vrtić, udžbenike, usklađivanje rada i roditeljstva, te subvencije za stan, to mnogo znači. Na takvim mjerama trebamo bazirati našu populacionu politiku- poručio je Majić iz Centra za demografska istraživanja.
KONSTRUKTIVAN PRIJEDLOG
Pored tog što je aktivan u Centru za demografska istraživanja Majić je i ponosni otac blizanaca pa je ovoj temi pristupio sa kvalitetnim prijedlozima.
Kaže kako trebamo iskoristiti potencijal Lijevče polja i u isto vrijeme ljudima pružiti posao i pomoći mladim bračnim parovima i roditeljima.
-Zašto se ne bi napravila fabrika koja bi proizvodila isključivo hranu za bebe, djecu? Pa neka druga koja bi proizvodila pelene? Tu bi automatski zaposlili ljude, a porodilje i roditelji da imaju subvencije ili besplatno tu hranu ili pelene- predlaže Majić.
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
