Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u svojoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-11 / MKB-11) zvanično klasifikovala burnout (sindrom izgaranja na radnom mjestu) profesionalnim fenomenom koji nastaje kao rezultat hroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno kontrolisan.

Prema definicija SZO burnout karakteriše tri dimenzije:

  1. osjećaj iscrpljenosti ili energetske ispražnjenosti;
  2. povećana mentalna distanca od posla ili osjećaj negativizma i cinizma u vezi sa poslom;
  3. smanjena profesionalna efikasnost.

SZO naglašava da se ovaj sindrom odnosi specifično na pojave u radnom okruženju i ne smije se primjenjivati za opisivanje iskustava u drugim oblastima života.

Oni su i izdali posebne globalne smjernice o fizičkoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju koje se direktno tiču administracije. Prema njihovim analizama, dugotrajno i neprekidno sjedenje (što je definicija kancelarijskog rada) direktno je povezano sa:

  • značajnim povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova),
  • povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i
  • većom stopom smrtnosti od svih uzroka kod ljudi koji provode više od 8 sati dnevno sjedeći bez fizičke aktivnosti.

Preporuka SZO za poslodavce

Zvanični stav SZO je da se radna sredina mora modifikovati tako da se podstiče kretanje (tzv. "aktivne kancelarije", stolovi koji se podižu za rad u stajećem položaju, obavezne pauze na svakih 50 minuta), jer se sjedilački način života smatra jednim od vodećih faktora rizika za globalni porast hroničnih nezaraznih bolesti.

U jednoj od najvećih globalnih analiza koju su sprovele SZO i Međunarodna organizacija rada (MOR), dokazano je da dugi radni sati (55 ili više sati sedmično, što je čest slučaj u privatnom sektoru u administraciji) dovode do:

35% većeg rizika od moždanog udara

17% većeg rizika od umiranja od ishemijske bolesti srca, u poređenju sa standardnim radnim vremenom od 35 do 40 sati.

Podsjećamo, Inspektorat Republike Srpske je posljednje dvije godine ispisao poslodavcima kazne veće od pola miliona maraka zbog propusta u zaštiti na radu, iako stotine hiljada radnika u privatnom sektoru ljekara medicine rada ne vide decenijama.