Razlog je paradoks domaćeg sistema koji zanemaruje moderne bolesti kancelarijskog čovjeka uprkos zvaničnom stavu Svjetske zdravstvene organizacije da se sjedilački način života smatra jednim od vodećih faktora rizika za globalni porast hroničnih nezaraznih bolesti.

Iskustva zaposlenih u Srpskoj pokazuju da radno mjesto sa "nula rizika" postoji samo na papiru, dok realnost diktira hronične zdravstvene probleme o kojima poslodavci ne razmišljaju, dok im im zaposelnik ne završi na bolovanju.

Dvije decenije rada bez ijednog pregleda: "Šef razmišlja već šest godina"

Bojana M, administrativna radnica u privatnoj kompaniji, više od dvije decenije provodi radni vijek u kancelariji. Iako je do sada promijenila tri firme, kolektivni sistematski pregled za nju je i dalje misaona imenica.

„Od 2002. godine radim kancelarijski posao, promijenila sam tri firme i nijednom nisam bila na sistematskom. Komšinice koje rade u državnim firmama, sličan posao, redovno idu na sistematske i prezadovoljne su jer na jednom mjestu mogu da urade sve. U par navrata sam predlagala poslodavcu da nam bar u dvije godine to omogući. Rekao je da će razmisliti. Evo, razmišlja već šest godina“, iskrena je Bojana.

Njena priča samo je materijalizovala surovu istinu podjele na na tržištu rada u Srpskoj: radnici u javnom sektoru uživaju privilegiju redovne prevencije, dok su oni kod privatnika prepušteni dobroj volji menadžmenta.

Kako zdravlje naših radnika tretiraju stranci, a kako domaći privatnici?

Da rizik kancelarijskog posla itekako postoji i da se može adekvatno tretirati, potvrđuje primjer Nikole T. koji je godinama bio zaposlen u međunarodnoj nevladinoj organizaciji u BiH, gdje je zdravlje zaposlenih bilo na vrhu prioriteta, bez obzira na poziciju.

„Svi zaposleni, i oni na terenu, ali i u administraciji, jednom godišnje su išli na kompletan zdravstveni pregled, uz obezbijeđeno dodatno zdravstveno osiguranje. Sada sam u privatnom sektoru i s obzirom na to da moja pozicija, prema internom Aktu o procjeni rizika, nije rizična, nemamo sistematski“, pojasnio je Nikola za Aloonline.

Prema zvaničnim podacima koje je našoj redakciji dostavio Inspektorat RS, Zakon o zaštiti na radu obavezuje poslodavce da obezbijede prethodne i periodične preglede, ali problem je u tome što se to odnosi isključivo na radna mjesta sa povećanim rizikom.

Ako radnik na visokorizičnom mjestu (poput gradilišta) nema pregled, poslodavcu prijeti kazna od 2.500 do 15.000 KM. Za kancelariju, kazne nema, jer nema ni formalne obaveze.

Kontrole Inspektorata RS usmjerene su tamo gdje su povrede i crna statistika najuočljiviji (građevinarstvo, šumarstvo, teška industrija). Brojke pokazuju da inspekcija ne miruje, ali i da poslodavci masovno krše svoje obaveze.

"Zakonom o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac dužan da obezbijedi na osnovu Akta o procjeni rizika i ocjene službe medicine rada propisane ljekarske preglede zaposlenih. Aktom o procjeni rizika, na osnovu ocjene službe medicine rada, poslodavac će odrediti posebne zdravstvene uslove koje moraju da ispunjavaju zaposleni za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu u radnoj sredini ili za upotrebu pojedine opreme za ličnu zaštitu na radu", rekli su u Inspektoratu za Aloonline.

Poslodavac za obavljanje poslova zaštite zdravlja zaposlenih na radu angažuje službu medicine rada, koja je između ostalog dužna da vrši prethodne i periodične ljekarske preglede radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom i izdaje izvještaje o ljekarskim pregledima u skladu sa propisima o zaštiti i zdravlju na radu.

"Poslodavac je dužan da radniku na radnom mjestu sa povećanim rizikom prije početka rada obezbijedi prethodni ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski pregled u toku rada. Pravo i dužnost radnika koji radi na radnom mjestu sa povećanim rizikom je da obavi ljekarski pregled na koji ga upućuje poslodavac, a isti se obavlja o trošku poslodavca", dodali su oni.

Procjena rizika zasniva se na:

  • sistematskom evidentiranju i procjenjivanju svih štetnih faktora u procesu rada,
  • mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj sredini koje mogu da prouzrokuju povredu na radu,
  • profesionalno oboljenje ili bolest u vezi sa radom.

Procjenom rizika sagledavaju se organizacija rada, radni procesi, zahtjevi rada, sredstva za rad, sirovine i materijali koji se koriste u tehnološkim i radnim procesima, sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu, kao i drugi elementi koji mogu da izazovu rizik od povreda na radu, profesionalnog oboljenja ili bolesti u vezi sa radom.

"Dakle, Aktom o procjeni rizika za svako radno mjesto se pojedinačno utvrđuju preventivne mjere zaštite na radu u zavisnosti od tehnološkog i radnog procesa, uključujući i rokove periodičnih ljekarskih pregleda. Na osnovu procijenjenih rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini, poslodavac utvrđuje način i mjere za njihovo sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje na najmanju moguću mjeru. Jedna od mjera koje se utvrđuju za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika je između ostalog i upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične ljekarske preglede u skladu sa ocjenom službe medicine rada i relevantnim propisim", kazali su u Inspektoratu RS.

Zakonom o zaštiti na radu propisano je da radnik ima pravo da odbije da radi ako mu, između ostalog, prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu sprovedene propisane mjere za zaštitu i zdravlje na radnom mjestu na koje je određen, sve dok se te mjere ne obezbijede, kao i ako mu poslodavac nije obezbijedio propisani ljekarski pregled ili ako se na ljekarskom pregledu utvrdi da ne ispunjava propisane zdravstvene uslove za rad na radnom mjestu sa povećanim rizikom.

"Obezbjeđenje vršenja prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom samo je jedna od stavki koje se kontrolišu u toku inspekcijske kontrole u oblasti zaštite na radu", rekli su ovoj instituciji.

U 2025. godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je oko 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima. Inspektori u ovim slučajevima izriču mjere u zavisnosti od vrste nepravilnosti.

"Nekada su to manji administrativni propusti u smislu vođenja različitih evidencija, a nekada nepravilnosti kao što je obuka radnika za bezbjedan rad ili blagovremeno vršenje ljekarskih pregleda, čija osnovna svrha i jeste upravo prevencija", pojasnili su inspektori.

U cilju otklanjanja nepravilnosti, poslodavcima je izrečeno 445 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 304.500 KM, te podnesene četiri prekršajne prijave.

"U 2024. godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je oko 1.100 kontrola, od čega je 434 bilo sa utvrđenim propustima. Poslodavcima je izrečeno 479 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 361.650 KM, te podneseno šest prekršajnih prijava", pokazala je evidencija Inspektorata RS.

Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na:

  • propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu,
  • primjenu preventivnih mjera,
  • osposobljavanje radnika za bezbjedan rad,
  • redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo.

Kazne za poslodavce ukoliko ne obezbijede ljekarski pregled?

Zakonom o zaštiti na radu propisana je kazna od 2.500 do 15.000 KM za poslodavac ako radniku na radnom mjestu sa povećanim rizikom ne obezbijedi prethodni, odnosno periodični ljekarski pregled ili ga obezbijedi suprotno od propisanog načina i postupka. Za navedeni prekršaj propisana je kazna i za odgovorno lice u iznosu od 250 do 1.500 KM.

Tropske vrućine i građevinske skele: Gdje ljekarski pregled čuva glavu?

Ovi propisi, koji se odnose na radna mjesta sa povećanim rizikom, posebno dobijaju na težini tokom ljetnih mjeseci. S obzirom na to da su aktuelne tropske vrućine okovale Republiku Srpsku, najugroženiji su upravo radnici na otvorenom, a naročito građevinci koji na ekstremnim temperaturama obavljaju teške fizičke poslove. Za njih je redovna kontrola zdravlja doslovno pitanje života i smrti na gradilištu.

Kako to izgleda u praksi kod velikih poslodavaca u građevinskom sektoru, koji su pod stalnom lupom inspekcije, za Aloonline objašnjavaju iz kompanije "Integral inženjering" iz Lataša. Oni ističu da se preventivni pregledi striktno provode radi bezbjednosti samih radnika.

„Integral inženjering a.d. Laktaši organizuje ljekarske preglede radnika u skladu sa odredbama zakona i prema specifičnim zahtjevima radnih mjesta utvrđenih Aktom o procjeni rizika. Prilikom zapošljavanja svi radnici, bez obzira na radno mjesto, prilažu dokaz o izvršenom sistematskom pregledu i o radnoj sposobnosti. Tokom radnog angažmana, radnici koji su raspoređeni na radna mjesta sa povišenim rizikom obavljaju periodične ljekarske preglede svakih 12 ili 18 mjeseci, zavisno od radnog mjesta, kako je to utvrđeno procjenom rizika kroz Akt o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini“, navode iz ove kompanije.

Dodaju da preglede organizuju isključivo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, što direktno utiče na crnu statistiku povreda.

„Naša iskustva pokazuju da se na ovaj način, pored drugih mjera, smanjuje broj povreda na radu, te da se ranije dijagnostikuju i brže liječe bolesti specifične za našu djelatnost“, istakli su u "Integral inženjeringu".

I u građevinskom preduzeću "Proda-mont" iz Doboja kažu da je zdravlje radnika prioritet, jer je preventiva najbitnija

"U našoj kompaniji zdravlje zaposlenih je prioritet. Redovno organizujemo sistematske preglede jer vjerujemo da je preventiva najbolji način da sačuvamo zdravlje radnika i unaprijedimo bezbjednost na gradilištima. Smatramo da je ulaganje u zdravlje zaposlenih jedna od najvažnijih investicija", kazao je direktor ove kompanije Goran Prodić za Aloonline.

Dok se domaći propisi bave isključivo fizičkim i vidljivim opasnostima, a zakon predviđa visoke kazne samo za građevince ili rudare, moderna medicina upozorava da su kancelarijski radnici izloženi tihim, ali podjednako opasnim prijetnjama.

Upravo tu nastaje ključni jaz između naših zakona  i zdravstvene stvarnosti na koju upozoravaju najveći globalni autoriteti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jasno pokazuju da "sjedenje u odijelu" sa sobom nosi ozbiljne profesionalne fenomene i hronična oboljenja 21. vijeka, koja domaći sistem potpuno ignoriše.

Burnout (Sindrom izgaranja) zvanično profesionalni fenomen

SZO je u svojoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-11 / MKB-11) zvanično klasifikovala burnout (sindrom izgaranja na radnom mjestu, profesionalni fenomen koji nastaje kao rezultat hroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno kontrolisan.

Burnout karakterišu tri dimenzije:

  1. osjećaj iscrpljenosti ili energetske ispražnjenosti;
  2. povećana mentalna distanca od posla ili osjećaj negativizma i cinizma u vezi sa poslom;
  3. smanjena profesionalna efikasnost.

SZO naglašava da se ovaj sindrom odnosi specifično na pojave u radnom okruženju i ne smije se primjenjivati za opisivanje iskustava u drugim oblastima života.

SZO je i izdala posebne globalne smjernice o fizičkoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju koje se direktno tiču administracije. Prema njihovim analizama, dugotrajno i neprekidno sjedenje (što je definicija kancelarijskog rada) direktno je povezano sa:

  • značajnim povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova),
  • povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i
  • većom stopom smrtnosti od svih uzroka kod ljudi koji provode više od 8 sati dnevno sjedeći bez fizičke aktivnosti.

Preporuka SZO za poslodavce

Zvanični stav SZO je da se radna sredina mora modifikovati tako da se podstiče kretanje (tzv. "aktivne kancelarije", stolovi koji se podižu za rad u stajećem položaju, obavezne pauze na svakih 50 minuta), jer se sjedilački način života smatra jednim od vodećih faktora rizika za globalni porast hroničnih nezaraznih bolesti.

U jednoj od najvećih globalnih analiza koju su sprovele SZO i Međunarodna organizacija rada (MOR), dokazano je da dugi radni sati (55 ili više sati sedmično, što je čest slučaj u privatnom sektoru u administraciji) dovode do:

  • 35% većeg rizika od moždanog udara,
  • 17% većeg rizika od umiranja od ishemijske bolesti srca, u poređenju sa standardnim radnim vremenom od 35 do 40 sati.