Ovo je izjavio delegat SDS u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Želimir Nešković. Između ostalog, on navodi da se za plate zaposlenih izdvaja gotovo 950 miliona KM, a više od 210 miliona KM za ostale troškove zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH.

"Za aktuelnu vlast važnije je širenje administracije nego racionalno upravljanje javnim novcem i rješavanje stvarnih problema građana. To govori da je najveći prioritet novo zapošljavanje i širenje administracije, a ne unapređenje rada institucija", tvrdi Nešković.

Nevjerovatno je, prema njegovim riječima, to da institucije BiH nastavljaju da se šire, dok građani svakodnevno odlaze iz zemlje, a privreda ne može da pronađe radnu snagu.

"Postavlja se pitanje kome je potrebno još skoro 2.000 novih službenika i ko će sve to plaćati u godinama koje dolaze", pita Nešković.

Poređenja radi, u Vladi Srbije, državi koja je po broju stanovnika duplo veća od BiH, ukupan broj zaposlenih u vladinim ministarstvima, pratećoj administraciji, raznim agencijama, direkcijama i sekretarijatima, prema dostupnim podacima, iznosi oko 26.000.

U Hrvatskoj, koja je po broju stanovnika takođe veća od BiH i koja je članica EU, ukupan broj zaposlenih u vladinoj administraciji jedva prelazi 22.000 radnika.

Ako se uzme u obzir da u BiH, pored zaposlenih u zajedničkim institucijama postoje entitetske, kao i kantonalne vlade, procjena je da na poslovima administracije u državnoj upravi trenutno radi oko 60.000 ljudi.

Prema nezvaničnim podacima, samo je u Vladi Republike Srpske, pratećim organima republičke uprave, sekretarijatima, inspektoratima i stručnim vladinim službama trenutno zaposleno između 10 i 12.000 radnika.

Ako se tome dodaju opštinske i gradske uprave, javne ustanove, policija, pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje i javna poduzeća, taj broj je višestruko veći.

Politički analitičar Tanja Topić ocijenjuje da enorman broj zaposlenih u javnim institucijama BiH, kao i najavljeno povećanje broja radnika, prije svega odražava složenu etničku strukturu BiH.

"Time se „zadovoljava“ princip etničke zastupljenosti. Kriteriji nisu stručnost niti stvarna potreba za tolikim brojem, vec formula Bošnjak-Hrvat-Srbin", kaže Topićeva za Srpskainfo.

Tu, kako navodi, prestaju sve priče o racionalnom i razumnom aparatu javne administracije.

"Uz sve to, javne institucije su odavno baze za zapošljavanje podobnih i zaslužnih članova političkih partija, a to onda ne dovodi u pitanje koliko to poreske obveznike košta, jer je aparat potpora u legitimaciji etnonacionalnog modela i opstanku na vlasti", zaključuje Topićeva.