Međutim, razvlačenje BiH, po ionako pokidanim šavovima, neće prema mišljenju sagovornika Aloonline donijeti ništa novo, jer je potpuno jasno da je BiH odavno model za potkusurivanje moćnih sila, sa neriješenim unutrašnjim pitanjem.

SAD opet šalju upozorenja

Podsjetimo, prethodna sjednica UO PIC-a, koja je održana 3. i 4. juna 2026. godine, završila je neslavno jer SAD i članice Evropske unije, nisu mogle da se dogovore da li će novi visoki predstavnik biti Zanardi Landi, Italijan koji ima američku podršku ili Rene Trokaz, Francuz koji ima većinsku evropsku podršku.

SAD su nakon neuspješnih pregovora tada poslale poruku upozorenja da će svoje prisustvo u BiH, a isto rade i sada, s obzirom da su zaprijetili da će usljed propasti i novih pregovora preispitati finansiranje Kancelarije OHR-a u BiH.

Da li će EU popustiti pod pritiskom i dati podršku Zanardi Landiju ili će se čak desiti scenario koji se najavljuje prethodnih dana, a to je model “2+2“?

Amerikanci imaju većinu?

Kako se piše u posljednje vrijeme, SAD uspjele su na svoju stranu prevući podršku Njemačke za Antonija Zanardi Landija, čime je praktično Francuska ostala sama u namjeri da Rene Trokaz bude novi visoki predstavnik u BiH.

Prema mišljenju analitičara, ovo bi za SAD značilo produženu ruku više ka ključnim ciljevima u BiH, a to je prije svega da američke kompanije dobiju najveće infrastrukturne projekte, poput Južne plinske interkonekcije.

Model “2+2“

Ako bi ipak Evropa uspjela da izlobira Trokaza u OHR, to bi se, prema najavama moglo desiti na način da dva kandidata podijele mandat visokog predstavnika. U prevodu, najave idu ka tome da Landi i Trokaz podijele rukovođenje OHR-a, na način da prvi dio mandata i to dvije godine obavlja Landi, a druge dvije godine Trokaz.

“Očigledno je da postoje veliki sukobi između EU i SAD oko postavljanja novog visokog predstavnika. Jasno je da SAD u BiH žele da ostvare ekonomski i energetski uticaj preko Južne plinske interkonekcije i jasno je da se tu radi o Trampovim oligarsima, zbog kojih je BiH zapravo talac finansijskih interesa ljudi oko Trampa“, ocjenjuje Enver Kazaz, analitičar.

Kazaz: Ko god dođe neće biti dobar za BiH

U razgovoru za Aloonline, Kazaz ističe da se ovdje prije svega radi o borbi između ekonomskih interesa i političko-ustavnog nerazumijevanja BiH.

“EU je dugo griješila prema BiH, posmatrajući je kao centralizovanu zemlju, a zaboravljajući da je ona konsocijacija koja je u principu blokirana i koju je lako blokirati kao državu“, smatra on.

Uvjerenja je da ko god da bude izabran za visokog predstavnika, neće biti dobar za BiH.

“U slučaju pobjede američke politike, BiH će plaćati veliku cijenu energetske zavisnosti od SAD. U slučaju pobjede EU, ostaćemo u istoj poziciji u kojoj se nalazimo, sa neodlučnom, potpuno izgubljenom evropskom politikom proširenja i birokratskom politikom koja nema nikakvu viziju. Prema tome, između dvije loše mogućnosti treba odabrati onu koja donosi manje nevolje. Međutim, BiH o tome ne odlučuje, priča o lobiranjima je potpuno besmislena, o tome odlučuju centri moći daleko iznad same BiH“, poručuje Kazaz.

Komentarišući opciju “2+2“, on navodi da se isključivo radi o nagađanjima.

“Kao i mnoga druga nagađanja u BiH koja dolaze od toga da je moguć neki tobožnji kompromis između (Donald) Trampa i EU. Podsjetiću da je prije nekoliko dana Tramp prijetio EU uvođenjem carina od 100 odsto. Dakle, imate političara koji je u potpunosti nepredvidljiv i političku oligarhiju koja je u potpunosti sebična. Zato sumnjam da bi oni Evropi dali te neke dvije godine da ona kao nešto utiče na visokog predstavnika“, naglašava Kazaz u razgovoru za Aloonline.

Šta će biti sa ovlašćenjima novog visokog predstavnika?

Od priče ko će na čelo OHR-a u BiH, kažu sagovornici Aloonline, važnije je kakva će biti ovlašćenja visokog predstavnika.

Kazaz vjeruje da će ovlašćenja biti smanjena.

“Vjerujem da će one biti znatno smanjene. Svi se slažu oko toga da bi ovo trebalo da bude posljednji visoki predstavnik. Ali opet upozoravam da je BiH potpuno nebitna na svjetskom planu, osim tih nekoliko milijardi dolara koje će zaraditi Trampovi oligarsi na prodaji skupog plina i eventualno prodaji skupe električne energije nama. Bilo bi najbolje da živimo u normalnom svijetu, da BiH sama odlučuje od koga će nabavljati plin, a pošto to ne možemo, jasno je da mi nemamo kao ni druge male zemlje, nikakav suverenitet u postojećim geopolitičkim uslovima“, zaključuje Kazaz.

S druge strane, novinar “Nezavisnih novina“ Dejan Šajinović, uvjeren je da barem za sada, ne treba očekivati promjenu mandata ili smanjenje ovlaštenja visokog predstavnika.

“Svi osim Amerikanaca i dalje čvrsto stoje na fonu da ovlaštenja moraju ostati ista“, navodi Šajinović.

Takođe, ističe da su male šanse da na današnjoj sjednici dođe do dogovora predstanika PIC-a.

Komentarišući najavljeni model “2+2“, on navodi da bi to bi bila dramatična promjena načina funkcionisanja OHR-a.

“Ta promjena je moguće rješenje, ali ne vjerujem da se to može riješiti na jednoj sjednici. Problem je što nema povjerenja među članicama PIC-a, a kad nema povjerenja, čak i laka rješenja postaju teška. Meni je ta ideja '2+2' prije rezultat očaja da se dođe do nekog kompromisa nego istinsko promišljanje kako unaprijediti rad OHR-a“, poručio je Šajinović za portal Aloonline.

Karan: Srpska neće dati legitimitet imenovanjima mimo Aneksa 10

Na sjednicu PIC-a osvrnuo se i Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske.

Kazao je da je od prvog dana stav Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumim, te da Srpska neće dati legitimitet imenovanjima mimo Aneksa 10.

"Sve što nije u okviru Aneksa 10 je problematično i neće Srpska dati legitimitet. Kristijan Šmit je djelovao mimo toga i kao neko ko nije visoki predstavnik. Naše primjedbe su u pravcu da visokog predstavnika predlažu strane a odgovarajuća rezolucija je suštinske prirode. U tom smislu mi posmatramo ovaj proces", kazao je Karan.

Govoreći o PIC-u, ponovio je da to nije "dejtonsko tijelo" već političko.

"To je manifestacija sile koja smatra da može da gazi međunarodno pravo", naveo je Karan.