Nakon teške nesreće kod Rume, na petlji Hrtkovci, u kojoj je poginulo četvoro mladih ljudi, ali i niza novih incidenata na auto-putevima širom Srbije, ponovo je otvorena rasprava o mogućem postavljanju takozvanih „ubica guma“ na uključenjima i isključenjima sa auto-puteva.

Riječ je o trajnim jednosmjernim mehaničkim barijerama ugrađenim u kolovoz.

Kada vozilo prelazi preko njih u dozvoljenom smjeru, težina točkova spušta metalne šiljke u nivo asfalta i automobil prolazi bez oštećenja. Međutim, ukoliko vozač naiđe iz kontra smjera, šiljci ostaju podignuti i buše gume, čime se vozilo zaustavlja.

Zagovornici ove ideje smatraju da je bolje uništiti gume nego dozvoliti tragedije na putevima.

Ipak, saobraćajni stručnjaci upozoravaju da ovakvo rješenje nosi ozbiljne bezbjednosne i tehničke rizike.

Damir Okanović iz Komiteta za bezbjednost saobraćaja navodi da bi pucanje svih guma pri većoj brzini moglo dovesti do prevrtanja vozila ili udara u druge automobile koji se pravilno kreću.

Poseban problem predstavljale bi situacije kada vozila hitnih službi moraju da priđu mjestu nesreće iz kontra smjera nakon zatvaranja puta.

Stručnjaci upozoravaju i na moguće kvarove tokom zime, jer snijeg, led, blato i rizla mogu blokirati mehanizam šiljaka.

„Ovo rješenje zvuči moćno i efikasno, ali ukoliko je neko riješen da vozi u kontra smjeru, može prvo ući regularno, a zatim se okrenuti“, objasnio je Okanović.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić smatra da problem zahtijeva sistemska rješenja i širu javnu raspravu.

On ističe da kazne za vožnju u kontra smjeru moraju imati preventivnu i edukativnu ulogu, te podsjeća na model iz Švajcarske gdje su kazne prilagođene primanjima vozača.

Dok se dio javnosti zalaže za mehaničke prepreke, evropske države poput Austrije i Njemačke već godinama koriste drugačiji pristup.

U Austriji su na kritičnim petljama postavljeni senzori, termovizijske kamere i automatski sistemi upozorenja koji aktiviraju blinkere, semafore i hitna obavještenja vozačima putem radio-stanica.

Njemačka koristi radarske detektore i povezane navigacione sisteme koji u realnom vremenu upozoravaju vozače ukoliko neko uđe u kontra smjer.

Stručnjaci smatraju da su upravo digitalni sistemi upozorenja i bolja signalizacija dugoročno bezbjednije rješenje od mehaničkih šiljaka, piše Blic.