Posljedice savremenog načina života

Kako tvrdi jedan instruktor iz Banjaluke, sve veći broj kandidata dolazi na obuku sa slabije razvijenim motoričkim sposobnostima i usporenim refleksima. 

„Mladi danas mnogo vremena provode uz telefone i računare, što se direktno odražava na koordinaciju pokreta i brzinu reakcije, ali i na sposobnost da prate više informacija istovremeno u saobraćaju“, navodi on.

Poseban problem, prema riječima instruktora iz jedne od najvećih auto-škola na ovim prostorima, predstavlja i sve izraženije suženje vidnog polja kod kandidata. Umjesto šire percepcije okruženja, koja je ključna za bezbjednu vožnju, kandidati se fokusiraju samo na uski dio ispred sebe, zanemarujući dešavanja sa strane.

Sistematski pregledi učenika

Da ove tvrdnje nisu bez osnova, potvrđuju i podaci sa sistematskih pregleda učenika u Republici Srpskoj. Naime, zdravstvene analize pokazuju da su kod djece i adolescenata sve češći problemi koji direktno utiču na motoriku i percepciju.

"Prilikom sistematskih pregleda uočeno je da su najzastupljeniji problemi zdravlja na lokomotornom sistemu. Naime, dominantno je loše tjelesno držanje, a kao rezultat toga i krivljenje kičme (čak kod trećine učenika 33%). Zatim su uočeni problemi ravnog stopala 26,78%, problemi neadekvatne uhranjenosti, odnosno gojaznosti 13% te problemi vida 3,53%", naveli su ranije u JZU „Domu zdravlja“ Banjaluka.

Kako su pojasnili, uzroci nastanka uočenih problema lokomotornog sistema su svakako teške školske torbe, neadekvatan školski namještaj, dugo sjedenje u nepravilnom položaju, nagli rast djece u toj dobi. 

Uzroci nastanka gojaznosti su: brza hrana, grickalice, dugo sjedenje za računarima i fizička neaktivnoost. 

"Uzroci problema vida su svakako dugi boravak djece za ekranima, pogotovo u svakodnevnom nekontrolisanom višesatnom korištenju mobilnih telefona", istakli su u Domu zdravlja.

"Sve gore navedeno ukazuje na potrebu da i dalje svi mi počev od zdravstvenih radnika, roditelja, prosvjetnih radnika, medija i društva u cjelini treba u budućnosti da što više radimo na edukaciji o značaju očuvanja zdravlja upravo mlade populacije. To je jedan od osnovnih preduslova da se umanji broj oboljenja i komplikacija koje mogu narušavati kvalitet života tih budućih odraslih ljudi, a time i povećati njihov doprinos društvu i sredini u kojoj žive i djeluju", istakli su u Domu zdravlja.

Kako mladi percipiraju prostor oko sebe?

Stručnjaci ističu da su glavni uzroci ovakvog stanja nedostatak fizičke aktivnosti, dugotrajno sjedenje, korištenje digitalnih uređaja i nepravilan položaj tijela tokom odrastanja. Sve to utiče na razvoj motoričkih sposobnosti, ali i na način na koji mladi percipiraju prostor oko sebe.

Vožnja, međutim, zahtijeva potpuno suprotne sposobnosti – brze reakcije, dobru koordinaciju, razvijenu perifernu percepciju i sposobnost istovremenog praćenja više faktora u okruženju.

Instruktori upozoravaju da se zbog ovih promjena proces obuke nerijetko produžava, a kandidati teže usvajaju osnovne vještine. 

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li bi, uz teorijsku i praktičnu obuku, trebalo uvesti, pored onih koji već postoje, dodatne provjere psihofizičke spremnosti budućih vozača.

U uslovima sve gušćeg saobraćaja, pitanje spremnosti mladih vozača postaje pitanje bezbjednosti svih učesnika na putu, a trendovi koje pokazuju i statistika i praksa ukazuju da će ovom problemu u budućnosti morati biti posvećena mnogo veća pažnja.