Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, inspekcija za hranu proteklih dana obavila je pojačanu kontrolu proizvoda koji se prodaju kao zamjena za sir, s akcentom na informisanje potrošača o sadržaju proizvoda.

"Na karticama sa iskazanim cijenama trgovci kao naziv proizvoda navode pojam “sir“, iako je na deklaracijama jasno navedeno da nije riječ o proizvodu koji je 100 odsto izrađen od mlijeka", naveli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za “Glas”.

Istakli su da je riječ o proizvodima čiji su naziv i sastav jasno navedeni na samoj ambalaži, kao što su masni namazi, zamjene za sir biljnog porijekla, ali i različite vrste proizvoda od topljenog sira i biljne masti u listićima.

"Na stikeru sa cijenom istaknuta je pogrešna informacija koja nije bila usklađena sa informacijama sa deklaracije samog proizvoda. Naziv proizvoda koji je naveden na karticama cijena, koje su istaknute ispred artikla, nije usklađen sa originalnim nazivom proizvoda navedenim na ambalaži, što može da dovede kupca u zabludu", kazali su iz inspekcije.

83 kontrole – 45 nepravilnosti

Ističu da su obavljene 83 kontrole, u kojima je doneseno 45 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, te izrečene kazne u iznosu od 86.200 KM.

"U toku same kontrole trgovcima je naloženo otklanjanje nepavilnosti, na način da se promijeni naziv pod kojim se prodaje proizvod kako ne bi dolazilo do zablude potrošača prilikom kupovine, što u pravilu trgovci izvrše na licu mjesta", zaključili su iz Inspektorata.

Stručni saradnik za projekte u Udruženju mljekara RS Miljan Erbez rekao je za “Glas” da očekuju donošenje pravilnika koji će jasno razdvojiti proizvode napravljene od pravog mlijeka od biljnih zamjena.

"Nadamo se da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede  RS donijeti uredbu, po uzoru na Srbiju, kojom će biti jasno definisano koji su proizvodi od pravog mlijeka, a koji su zamjene",  kazao je Erbez.

Ističe da to neće značiti da se ti proizvodi ne mogu prodavati, već da će morati biti jasno naznačeno šta je šta, kako potrošači ne bi bili dovedeni u zabludu.

Primjetno poboljšanje

Pojasnio je da je u trgovinama, nakon pojačanih inspekcijskih kontrola, primjetno poboljšanje i da su jasnije označeni proizvodi. Prema njegovim riječima, cilj ovih mjera nije zaštita mljekara, već potrošača.

"Sve ovo radimo zbog građana kako bi znali šta kupuju. Ako je proizvod od palmine masti ili drugih zamjena, onda to mora biti jasno napisano, a ne da se predstavlja kao sir", naglasio je Erbez.

Predsjednik bijeljinskog Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” Jovan Vasilić istakao je za “Glas” da je najvažnije da potrošači prilikom kupovine pažljivo čitaju deklaracije i reaguju ako primjete nepravilnosti.

" Na deklaraciji mora biti jasno navedeno šta proizvod sadrži. Ako to nije slučaj ili je deklaracija nejasna, građani treba da koriste knjigu reklamacija", rekao je Vasilić i pojasnio da se upisivanjem primjedbi u knjigu reklamacija mogu pokrenuti kontrole i natjerati trgovci da obrate pažnju na ono što prodaju.

Građani, kako je kazao, često reaguju tek kada se problem lično njih tiče, ali češće korišćenje ovog mehanizma pomoglo bi da se nepravilnosti na tržištu brže otkriju i otklone.

"Ako nešto nije jasno napisano na deklaraciji ili potrošač sumnja u sastav proizvoda, to je dovoljan razlog da se upiše primjedba. Samo tako možemo natjerati trgovce da budu odgovorniji", poručio je Vasilić.

Mljekari su zbog svojih sumnji ranije slali dopis ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu u kojem, između ostalog, ističu da se uvoze vještački proizvodi i zamjene, a deklarišu se kao sirevi. To je krajem januara, mljekarima potvrđeno i iz Inspektorata Srpske koji je u kontrolama utvrdio da se proizvod “Danish White” na policama u marketima prodaje kao “danski sir”.

Zakon

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove istakli su da je zakonom o hrani propisano da subjektu u poslovanju sa hranom nije dozvoljeno da mijenja informacije koje prate hranu.

"Takve promjene mogle bi krajnjeg potrošača dovesti u zabludu ili na drugi način smanjiti nivo zaštite potrošača ili njegove mogućnosti izbora hrane na osnovu informacija", naveli su oni.