Na deklaracijama zaleđenih paniranih ribljih proizvoda često piše samo "riba" ili "riblji proizvod", bez naznačene vrste. To je i slučaj sa Paniranim ribljim odreskom "Ledo" koji je, kako nam je javljeno, naprasno promijenila naziv i sastav, ostaviši stari dizajn.
Našem portalu javila se Slobodanka Đ. iz Banjaluke poslavši fotografiju pomenutog proizvoda.
"Pretpržena, panirana, sastavljena i oblikovana riba od komada ribe. Brzo smrznuto. Sastojci: RIBA 63%, PŠENIČNO brašno, repičino ulje, modificirani PŠENIČNI škrob, škrob, sol, začini. Može sadržavati GORUŠIĆU, MEKUŠCE I JAJA", navedeno je na deklaraciji.
Isti dizajn, isti proizvođač - drugačiji proizvod
Kako je kazala Slobodanka za Aloonline, redovno je kupovala Ledov "Odrezak oslića" po koji je prije nekoliko dana poslala sina u lokalni market.
"Poslala sam sina u prodavnicu da kupi odrezak oslića i pokazala mu fotografiju kako izgleda. Kako nije čitao, vidio je isti dizajn i donio kući riblji odrezak. Isti dizajn, ista kutija, sve isto osim jedne riječi - oslića", rekla je Slobodanka za Aloonline.
Banjalučanka ogorčena: Znamo samo da li je posno ili mrsno, ne i šta jedemo
Srećom, redovno čita deklaracije zbog članova porodice koji su alergični.
"Na deklaraciji piše "RIBA", koja ne znam. Nigdje ne piše koja. Iščitala sam detaljno, ali nema. Nema čak ni da li je od različitih vrsta, jer komadi ribe mogu biti od iste", pojasnila je.
Ništa to ne čudi, razočarana je Slobodanka. Sve ono što bi trebalo da bude napisano velikim slovima, kod nas je napisano malim. Često se, ističe, bez povećala ne mogu pročitati deklaracije na proizvodima.
"Nama jedino što je čitko na proizvodima je da li je nešto posno ili mrsno i da li ima tragova svinjetine", razočarana je naša sagovornica.
Inspektorat o sastavu proizvoda: Pravilnik ispoštovan, riba je riba
Obratili smo se Inspektoratu Republike Srpske (Republički inspektorat) u vezi sa nejasnom deklaracijom. Kako su rekli za Aloonline, u slučaju ribljih proizvoda kod kojih se može stvoriti utisak da su pripremljeni od jednog cjelovitog dijela ribe, ali se, u stvari, sastoje od različitih dijelova koji su spojeni pomoću drugih sastojaka, propisano je da se obavezno navodi oznaka “sastavljena i oblikovana riba od komada ribe”.
"Uvidom u fotografiju deklaracije koja je predmet Vašeg upita možemo vidjeti da su na istoj sastojci koji imaju status alergena označeni tamnijom bojom, pa tako i riba koja pripada toj kategoriji namirnica, da su sastojci navedeni opadajućim redoslijedom, kao i da je riječ o proizvodu koji je "sastavljena i oblikovana riba od komada ribe", te da deklaracija sadži informaciju "brzo zamrznuto", kao i ostale informacije koje su Pravilnikom propisane kao obavezne, kazali su u Inspektoratu RS.
Ističu da u konkretnom slučaju nije riječ o proizvodu koji je pripremljen od jednog cjelovitog dijela ribe, već je u pitanju prerađevina koja u svom sastavu ima i druge sastojke, a Pravilnikom je propisano da se sastojci koji su sastavni dio druge hrane mogu označiti nazivom kategorije, a ne specifičnim nazivom.
"Iz same deklaracije koja je odštampana direktno na ambalaži proizvoda, možemo vidjeti da se ista koristi i za Republiku Hrvatsku, kao i druge zemlje EU, odnosno da je usklađena i sa evropskim propisima", navode u Republičkom inspektoratu.
Republički inspektorat o usklađenosti deklaracija sa propisima: Kontrolisani proizvodi od "ribe" ispravni
Republička inspekcija za hranu je u 2025. godini prilikom kontrole uvoza za potrebe laboratorijskih analiza kojima se kontroliše usklađenost deklaracija sa propisima, zdravstvena i higijenska ispravnost proizvoda, uzela 32 uzorka ribe i ribljih proizvoda porijeklom iz različitih zemalja i od različitih proizvođača.
"Svi ispitivani uzorci su od strane ovlaštenih laboratorija ocijenjeni kao ispravni", pokazali su podaci Republičkom inspektorata.
Zakon je jasna, sve je prema propisu, ali ostaje nejasno da li je prerađevina od jedne nepoznate ribe ili više nepoznatih riba, te kako saznati šta građani Srpske i BiH jedu. Upućeni su jasnog stava – ovo je obmana potrošača.
Murisa Marić o obmani potrošača: To što inspekcija zna šta jedemo, ne znači da znaju i kupci
Murisa Marić iz Udruženja građana "Don" u Prijedoru rekla je za Aloonline da bi na deklaraciji moralo da nude istaknuto šta je sastav proizvoda.
"Svako od nas želi da znamo koju ribu jedemo, da li jedemo oslića, brancina, oradu ili šarana. To što je nešto označeno tamnijom bojom jasno je inspekciji, ali da li to išta znači za potrošača?", pitala je Marićeva.
Poredi ovu kupovinu "na slijepo" sa odlaskom u ribarnicu.
"U ribarnici ne kažemo: "Dajte mi ribu", nego tražimo određenu vrstu. Ne smije se zaboraviti ni na alergije koje ljudi imaju, naročito na ovu vrstu mesa", upozorava Marić.
Proizvođači zlopotrebljavaju loše navike građana: Potrošač kupuje po navici i inerciji
Potrošač kupuje po navici i inerciji, naročito kada je riječ o proizvodima na koje su navikli.
"Mi kupujemo po inerciji. Naviknemo na jednu ambalažu, gdje se proizvod nalazi u lokalnom marketu", pojasnila je Murić dodajući da zbog te navike kupci vjeruju da je isti proizvod kao i ranije, naročito ako proizvođač ne promijeni dizajn ambalaže.
Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani
Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani definisane su supstance ili proizvodi koji uzrokuju alergije ili intolerancije, a koje je potrebno posebno naznačiti na deklaraciji.
"Između ostalog kao grupe namirnica/kategorije navode se „rakovi i proizvodi od rakova“, „ribe i riblji proizvodi“, „školjke i proizvodi od školjki“. Iste kao kategorija namirnica imaju status alergena", pojasnili su u Republičkom inspektoratu.
Naziv supstance ili proizvoda mora se naglasiti na način da se jasno razlikuje od preostalih sastojaka na spisku, na primjer različitim slovima, stilovima ili bojama u pozadini. U nedostatku spiskova sastojaka, navođenje određenih supstanci ili proizvoda koji uzrokuju alergijske reakcije ili intolerancije uključuje riječ “sadrži”, nakon čega slijedi naziv supstance ili proizvoda.
"Pravilnikom je propisano da navođenje određenih supstanci ili proizvoda koji uzrokuju alergijske reakcije ili intolerancije nije potrebno ako naziv hrane jasno upućuje na tu supstancu ili proizvod", kazali su.
Spisak sastojaka na deklaraciji uključuje sve sastojke hrane navedene prema opadajućem redoslijedu s obzirom na masu koja je zabilježena u vrijeme njihove upotrebe pri proizvodnji hrane. S
"Sastojci se označavaju njihovim specifičnim nazivom, međutim Pravilnikom je propisano da se sastojci koji su sastavni dio druge hrane mogu označiti nazivom kategorije, a ne specifičnim nazivom", dodaju u Inspektoratu.
Koji propisi u Republici Srpskoj važe za deklarisanje hrane?
Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani propisana su opšta načela, zahtjevi i odgovornosti u vezi sa informacijama o hrani, a posebno u vezi sa deklarisanjem hrane.
Na deklaraciji upakovane hrane navode se sljedeći obavezni podaci:
- naziv hrane,
- spisak sastojaka,
- svi sastojci i pomoćne supstance, koji mogu prouzrokovati alergijske reakcije ili intolerancije, a koji se koriste u proizvodnji ili preradi hrane i koji su prisutni u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku,
- količina određenih sastojka ili kategorija sastojka,
- neto količina hrane,
- rok trajanja,
- svi posebni uslovi skladištenja i/ili uslovi upotrebe,
- naziv ili poslovni naziv i adresa subjekta u poslovanju hranom pod čijim se nazivom, odnosno poslovnim imenom hrana stavlja u promet ili uvoznik ukoliko taj subjekat nije registrovan u Republici Srpskoj,
- zemlju porijekla ili mjesto porijekla,
- uputstva za upotrebu ako se može očekivati da hrana ne bi mogla biti ispravno pripremljena i upotrijebljena bez takvih uputstava,
- stvarni sadržaj alkohola kod pića koja sadrže više od 1,2% volumenskog udjela alkohola,
- podaci o hranjivim vrijednostima.
Komentari (0)