Fakti:

  • Banjalučki sud odbio je da izbriše Milorada Dodika iz registra kao predsjednika SNSD-a. 
  • Kancelarija disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH formirala je predmet protiv sudija Osnovnog suda u Banjaluci zbog odbijanja sprovođenja presude.
  • Obrazloženje Banjalučkog suda: Sud je naveo da je Dodik funkcioner stranke, a ne sama politička organizacija, i da se stoga ne mogu primjeniti odredbe članova 26. i 27. Zakona o političkim organizacijama.
  • Član 26. Zakona o političkim organizacijama: Zabranjuje rad političkim organizacijama ako djeluju protiv zakona, statuta, ili ciljeva iz člana 4 (koji zabranjuje ugrožavanje demokratije, integriteta Republike Srpske, kršenje Ustava i Ustavom zagarantovanih sloboda). Rješenje donosi registarski sud.
  • Član 27. Zakona: Sud kod koga je organizacija registrovana može pokrenuti postupak za zabranu rada stranke po službenoj dužnosti ili na prijedlog javnog tužioca.
  • Zahtjev sudije Sene Uzunović: Preko Centralne izborne komisije BiH tražila je da Dodik bude izbrisan kao lider SNSD-a kao pravna posljedica presude Suda BiH. 

Sud: Donijeli smo pravosnažno rješenje

Iz suda u Banjaluci su, u odgovoru na ponovni zahtjev Uzunovićeve, naveli da su već donijeli pravosnažno rješenje kojim je taj zahtjev odbijen. 

Sud je, naime, konstatovao da je Dodik funkcioner SNSD-a, a ne sama stranka i da se iz tih razloga ne mogu primijeniti odredbe 26. i 27. Zakona o političkim organizacijama. Takođe, konstatovano je da se ni po Zakonu o vanparničnom postupku ne može reagovati u ovom pitanju.

U članu 26. zakona piše da će se političkoj organizaciji, odnosno njenom unutrašnjem organizacionom obliku zabraniti rad ako djeluje radi ostvarivanja ciljeva iz člana 4. ovog zakona ili vrši djelatnost na način koji nije u skladu sa zakonom, statutom i ciljevima zbog kojih je osnovana. 

- Rešenje o zabrani rada političke organizacije donosi registarski sud – piše u zakona čijim je članom 4 definisano da se ne mogu osnivati političke organizacije čiji su statutarni ili programski ciljevi usmereni na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustava, Ustavom zajedničkih sloboda i prava. 

Članom 27 je propisano da Sud kod koga je organizacija registrovana pokreće postupak za zabranu rada političke organizacije po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužioca. 

Uzunović traži "pravnu posljedicu presude" 

Uzunovićeva je, naime, i krajem prošle godine, preko Centralne izborne komisije BiH, tražila od sudija u Banjaluci da izbrišu Dodika iz registra kao lidera SNSD-a, navodeći da je i to jedna od pravnih posljedica presude koja mu je izrečena. 

Dodik je, u svojstvu predsjednika Srpske, prošle godine proglašen krivim jer nije ispoštovao nametnute odluke Kristijana Šmita, kojeg Republika ne priznaje za visokog predstavnika, tvrdeći da nije imenovan u skladu sa propisima u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. 

U procesu, za koji mnogi tvrde da je bio klasičan politički progon, osuđen je na godinu zatvora i šest godina obavljanja funkcije predsjednika Srpske te mu je, u međuvremenu, kao posljedica presude, CIK BiH utvrdio prestanak mandata na toj poziciji. 

(Glas Srpske)