Prema dostupnim podacima, kapacitet bolničkih kreveta u UKC Republike Srpske u posljednjih deset godina povećan je minimalno.

Dok je 2016. godine ova zdravstvena ustanova raspolagala sa 1.243 kreveta, trenutno ih ima 1.289.

Iz UKC za Aloonline navode da se broj kreveta često mijenja, jer zavisi od infrastrukturnih projekata, kontinuiranih radova i reorganizacije kapaciteta u okviru bolnice, zbog čega je njihov ukupan broj varijabilan.

"S obzirom na činjenicu da su se u zadnjih deset godina u UKC Republike Srpske realizovali kapitalni projekti kao što su rekonstrukcija Centralnog medicinskog bloka, preseljenje hirurških klinika iz centra grada na Paprikovac, a nedavno i izgradnja Objekta za onkologiju i hematologiju sa palijativnom njegom i broj kreveta je varijabilan", poručili su za naš portal.

Zdravlje na čekanju

Pitanje kapaciteta bolničkih kreveta često se dovodi u vezu i sa listama čekanja u zdravstvenom sistemu. Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, na pojedine specijalističke preglede pacijenti čekaju i po nekoliko mjeseci, a kod određenih dijagnostičkih procedura, koje se uglavnom rade u UKC Republike Srpske, čekanje može biti i duže od šest mjeseci.

U pojedinim slučajevima liste čekanja postoje i za operativne zahvate, poput operacija štitne žlijezde, vena ili pojedinih očnih operacija, gdje pacijenti mogu čekati od nekoliko mjeseci pa do godinu dana, zavisno od vrste zahvata i prioriteta pacijenta.

Iako se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah, stručnjaci upozoravaju da dužina čekanja za planirane preglede i operacije često zavisi od raspoloživih kapaciteta, broja ljekara i medicinske opreme u javnom zdravstvenom sistemu.

Kako smo ranije objavili, nezadovoljstvo građana zbog dugih lista čekanja u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske iz dana u dan je sve izraženije. 

Mnogi pacijenti tvrde da se do osnovnih dijagnostičkih pregleda i operacija dolazi tek nakon višemjesečnog čekanja, dok je jedina alternativa privatno liječenje, koje većina ne može priuštiti.

Svoju priču ispričala je za naš portal i jedna pacijentkinja, koja ističe da ovakva praksa ne samo da ugrožava zdravlje ljudi, već i ozbiljno narušava povjerenje građana u javni zdravstveni sistem.

"Kao pacijent u Republici Srpskoj, osjećam duboko ogorčenje prema načinu na koji funkcionišu liste čekanja u našem zdravstvenom sistemu. Prošle godine sam od specijaliste dobila preporuku da uradim magnetnu rezonancu glave, što nije hir, već ozbiljna dijagnostička potreba. Međutim, kada me je porodična doktorica uputila na pregled u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, termin sam dobila tek za devet mjeseci. Devet mjeseci čekanja na osnovnu dijagnostiku je, po mom mišljenju, nečuveno i poražavajuće. U tom periodu pacijent živi u neizvjesnosti, strahu i bez odgovora na pitanje šta mu se dešava sa zdravljem. Smatram da ovakve liste čekanja direktno ugrožavaju zdravlje ljudi i šalju poruku da sistem nema sluha za stvarne potrebe pacijenata", istakla je Darija R.

Poseban problem, kako navode roditelji, predstavlja liječenje novorođenčadi i djece. Iako bi, po pravilu, najmlađi trebalo da imaju prioritet, u praksi se i za njih često čeka sedmicama ili mjesecima, dok su pregledi u privatnim klinikama preskupi za većinu porodica.

Roditelji upozoravaju da su u pitanju osjetljive zdravstvene situacije u kojima je vrijeme presudan faktor, te da dugotrajno čekanje može ostaviti ozbiljne posljedice po zdravlje djece.