Majdančev voćnjak prostire se na više od 12 dunuma sa priblizno četiri hiljade sadnica jabuke i kruške. Ovaj voćnjak već neko vrijeme trpi štetu zbog dabrova, kojih, prema procjenama domaćina, ima više desetina i djeluju u kolonijama.

Osam dunuma voćnjaka opustošeno tokom zime

“U vrijeme kada je sve bilo pod snijegom, nisam obilazio voćnjak, a nakon što je snijeg okopnio, šokirao me prizor jer su mi na osam dunuma uništili sadnice redom što sam prijavio nadležnim inspekcijama”, rekao je Majdanac.

Majdanac tvrdi da dabrova nikada nije bilo do unazad par godina na ovim područjima i pita se ko ih je naselio?

Na početku se radilo o sporadičnoj pojavi, kazuje Majdanac, odnosno bile su vidljive sitne štete u vidu guljenja kore na pojedinim sadnicama kojih je više hiljada pa se olako prelazilo preko toga.

Dara je prevršila mjeru kada je ovaj domaćin počeo da uočava veće razmjere šteta, u vidu odsjecanja voćki i odvlačenja kroz podzemne rupe kojih je na desetine oko voćnjaka i svi vode do akumulacionog jezera gdje se ovi predatori preko dana vješto kriju, a pod okriljem noći odlaze u pohod.

Pokušavajući da djeluje preventivno, Majdanac je izvjesni period po uzoru na iskustva kolega iz Hrvatske, postavio bio električnog pastira oko bazena, što je kako kaže, smirilo situaciju na par mjeseci ali potom razbjesnilo dabrove.

“Jedno tri mjeseca od postavljanja pastira, nije bilo aktivnosti, a zatim sam primjetio iskopane rupe i oštećene sadnice u četvrtom redu voćnjaka od akumulacionog bazena, čime je pala prva linija odbrane”, priča Majdanac i navodi kako su u tom naletu dabrovi oštetili betonski most.

Iako ima u svom voćnjaku zasade kruške i jabuke, dabrovi preferiraju stabla jabuke “Granny Smith”, gdje nanose nenadoknadive štete guleći ih i presjecajući.

Na svakih dva do tri metra vidljive su rupe između redova koje su pune grana i dijelova stabla koje su dabrovi namjerili da odvuku ka akumulacionom jezeru koje dopunjava potok Lukavac.

“Više nije bezbjedno niti moguće mehanizacijom ući ovaj voćnjak te sam primoran dići ruke od svega i počupati sadnice u koje sam uložio ogromna finansijska sredstva jer su provučene podzemne cijevi i formiran sistem za navodnjavanje”, rekao je Majdanac.

Dabrovi razvalili betonski most

Koliko su brojni i jaki, dabrovi su pokazali na betonskom mostu koji su potkopali sa obe strane i promjenili tok vode, a na površini je vidljiva ogromna rupa koja to potkrepljuje.

Majdanac navodi kako je imao priliku i da vidi  pojedine, koji su veličine praseta od oko 30 kilograma, a prema broju brloga koje je pronašao u krugu voćnjaka, procjenjuje da ih ima i više od stotinu.

Ugrožen i dalekovod

U neposrednoj blizini akumulacionog jezera prolazi i red dalekovoda, a rupe su primjećene u blizini jednog od dalekovoda što je Majdanac prijavio Elektroprenosu jer je prema njegovoj procjeni vidljivo nagibanje na stranu jezera odakle dabrovi prokopavaju kanale.

Zbog dabrova jezero ostalo bez ribe

Prije invazije, akumulaciono jezero je Majdanac poribljavao raznim vrstama ribe koje tvrdi, više nema.

Zakonska regulativa na strani dabra

Dabar je do 2015. godine prema zakonu o lovstvu bio stalno zaštićena vrsta dok je novim zakonom o lovstvu RS, drugačije regulisano, odnosno vodi se kao lovna vrsta sa lovostajem. Prema riječima Majdanca, još uvijek nije bilo otvorenog lova na ovog glodara niti ga je lako uloviti.

Pretrpljene štete dva puta prijavio nadležnima

“Dva puta sam išao da prijavim štetu, prvi put prije nekoliko godina kada su mi  dabrovi uništili nekoliko desetina sadnica, a nakon najnovijih dešavanja ponovo sam se obratio Gradskoj komisiji za procjenu šteta i ovih dana očekujem da me pozovu kako bih potpisao Zapisnik ali ću i angažovati i ovlaštenog sudskog vještaka da bi se utvrdio tačan obim štete”, kategoričan je Majdanac i sa žaljenjem konstatuje da je propast totalna na 12 dunuma voćnjaka koji će morati iskrčiti, a koji je ove godine uz dobre vremenske prilike mogao donijeti prihod od preko 100 hiljada KM.

Otkud dabrovi na području Gradiške?

Masovna pojava dabrova primjećena je od Podgradaca do Čatrnje. Svuda su prisutni, Grbavcima i Turjaku, Kijevcima, Drageljima, Lužanima, a  iz LU ”Prosara” iz Gradiške iznjeli su pretpostavku da su dabrovi došli u gradiški i dubički kraj rijekom Savom te pritokom Jablanicom iz Lonjskog polja u Hrvatskoj.

Dabar (Castor fiber) je najveći glodar u Evropi i prepoznatljiv je po svojoj sposobnosti da gradi brane i nastambe od granja i blata. Ova vrsta ima veliki značaj za ekosistem, jer podizanjem brana stvara nova staništa za brojne biljne i životinjske vrste.

Nakon što je u prošlosti bio gotovo istrijebljen, dabar je ponovo naseljen u mnogim područjima regiona, uključujući i Republiku Srpsku, isključivi je  biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem u vodi ili neposredno na obali.