Riječ je o Švajcarskoj, zemlji koja posjeduje jednu od najrazvijenijih mreža bunkera i skloništa na svijetu.
Robert Dacešin, svjetski putnik iz Banjaluke, nedavno je tokom posjete Švajcarskoj pokazao upravo jednu od stvari koja mnoge turiste ostavi bez teksta, ogromnu mrežu podzemnih skloništa širom zemlje. I dok većina ljudi pomisli na satove, čokoladu i Alpe, Švajcarska već decenijama paralelno gradi i kulturu preživljavanja.
Prema podacima švajcarskog Federalne kacenalrije za civilnu zaštitu, ova zemlja danas ima više od 370.000 skloništa i bunkera, a pojedini izvori navode brojku od čak 374.142 objekta. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da Švajcarska ima dovoljno mjesta u skloništima za gotovo kompletnu populaciju države.
Bunker kao dio zgrade
U Švajcarskoj bunker nije luksuz niti rijetkost. Naprotiv, decenijama je zakon nalagao da gotovo svaka nova stambena zgrada mora imati sklonište. Tako su bunkeri postali gotovo normalan dio života, nalaze se ispod kuća, škola, bolnica pa čak i poslovnih objekata.
Neki od njih danas služe kao ostave, vinski podrumi ili skladišta, ali država ih i dalje održava spremnim za vanredne situacije. Nakon rata u Ukrajini i novih globalnih tenzija, švajcarske vlasti su čak pokrenule dodatne investicije u modernizaciju skloništa.
Koliko bunkera ima BiH?
Za razliku od Švajcarske, tačan broj bunkera i atomskih skloništa u Bosni i Hercegovini danas praktično ne postoji u javno dostupnim registrima.
Veliki dio infrastrukture nastao je još u vrijeme bivše Jugoslavije, tokom Hladnog rata, kada su se širom države gradila vojna skloništa, komandni centri i podzemni objekti. Mnogi od njih danas su devastirani, zapušteni ili potpuno zaboravljeni.
Najpoznatiji među njima svakako je Armijska Ratna Komanda D-0, poznatiji kao Titov bunker kod Konjica.
Ovaj ogromni podzemni kompleks građen je čak 26 godina, od 1953. do 1979. godin i bio je jedna od najvećih tajni bivše Jugoslavije. Prema dostupnim podacima, bunker je napravljen kako bi u slučaju nuklearnog rata zaštitio Josipa Broza Tita i oko 350 ljudi iz vojnog i političkog vrha države.
Titov bunker i danas fascinira svijet
Podzemni kompleks kod Konjica prostire se na oko 6.500 kvadratnih metara, skriven je duboko unutar planine, a opremljen je spavaonicama, konferencijskim salama, komunikacionim centrima i sistemima za filtraciju vazduha.
Zanimljivo je da je bunker toliko dobro čuvan kao tajna da je njegova puna namjena postala poznata javnosti tek nakon raspada Jugoslavije. Danas služi kao turistička atrakcija i prostor za umjetničke izložbe, a svake godine privlači posjetioce iz cijelog svijeta.
I tu dolazimo do pitanja na koje gotovo niko nema precizan odgovor.
Bunkeri uništeni u građanskom ratu
Stručnjaci procjenjuju da je na prostoru bivše Jugoslavije postojao veliki broj vojnih skloništa, komandnih centara i atomskih bunkera, ali mnogi nikada nisu zvanično evidentirani u javnosti. Dio objekata uništen je tokom ratova devedesetih, dok su neki i danas pod vojnom kontrolom ili potpuno zatvoreni za javnost.
Tako recimo, Banja Luka upravlja sa sedam javnih skloništa, ali mnoga od njih već godinama imaju drugačiju namjenu, od garaža do arhiva.
Prema podacima Odsjeka za upravljanje nepokretnom imovinom Grada, trenutno funkcionišu sljedeća skloništa:
- Centar 1 (Ulica Sime Šolaje) – izdaje se u zakup sportskim udruženjima.
- Sime Matavulja 1 – trenutno ne koristi.
- Sime Matavulja 2 – koristi se kao Arhiv Republike Srpske.
- Pećina (Ulica Omladinska bb) – trenutno ne koristi.
- Lazarevo (Ulica Knjaza Miloša bb) – slobodno.
- Nova Varoš (Ulica Dragiše Vasića 17) – u podrumu se nalazi arhiva Gradske uprave.
- Borik (Ulica Kordunaška 10) – kolektivna garaža sa 24 izdvojene garaže u zakupu.
Za razliku od Švajcarske, gdje je koncept civilne zaštite sistemski razvijan decenijama, u BiH je većina bunkera ostala naslijeđe jednog drugog vremena, države koja je ozbiljno računala na mogućnost globalnog sukoba.
Više o švajcarskim bunkerima pogledajte u reportaži Roberta Dacešina.
Komentari (0)