Na imanju Jovane Vezmar u Lužanima kod Gradiške održano je prvo prvo okupljanje Filipinki i njihovih porodica.Dok dok je drugo okupljanje, zbog loših vremenskih prilika održano u Jovaninom kafiću "Tajm". Druženje je, kako kažu organizatori, mnogo više od običnog okupljanja — postalo je simbol jedne nove slike radnih migracija u BiH.

Filipinke koje u BiH rade u ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima i drugim sektorima okupile su se kako bi zajedno provele dan, razmijenile iskustva i makar na trenutak osjetile atmosferu doma daleko od svoje zemlje. Priredile su njihova tradicionalna jela, salate, pa čak i koktele, a uz to su se spominjali i običaji.

Organizatorka okupljanja Jovana Vezmar istakla je da je cilj bio da se ovim ženama pokaže da u BiH nisu same i da ovdje mogu pronaći podršku, prijatelje i zajednicu.

"Željeli smo da se osjećaju prihvaćeno i da vide da u BiH postoje ljudi koji ih poštuju i cijene njihov rad. Mnoge od njih su daleko od svojih porodica i ovakva okupljanja im mnogo znače", rekla je Vezmarova.

Da život u BiH za mnoge Filipinke više nije samo posao potvrđuje i priča Filipinke koja se zbog ljubavi preselila u Donje Smrtiće kod Prnjavora, gdje je zasnovala porodicu i nastavila život u Republici Srpskoj.

Filipinci Tajm

"Kada sam prvi put došla, sve mi je bilo nepoznato, ali ljudi su me lijepo prihvatili. Danas ovdje imam porodicu, prijatelje i osjećam se kao kod kuće", ispričala je ona za Micro mrežu.

I druge Filipinke koje rade u BiH kažu da su upravo zajedništvo i podrška najvažniji kada ste hiljadama kilometara udaljeni od porodice.

Poslodavci širom BiH posljednjih godina sve više angažuju radnike iz Azije zbog nedostatka domaće radne snage, pa su Filipinci, Nepalci, Indijci i Bangladešani postali sve češća slika na domaćem tržištu rada.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom 2025. godine izdato je čak 6.702 radnih dozvola stranim državljanima, što predstavlja nastavak snažnog rasta u odnosu na prethodne godine.

Godinu ranije, 2024. godine, izdato je 5.798 radnih dozvola, dok je 2023. godine taj broj iznosio 4.586.

Najviše stranih radnika dolazi iz:

  • Indije,
  • Nepala,
  • Filipina,
  • Turske,
  • Bangladeša,
  • i Kine.

Najveća potražnja je u sektorima:

  • građevinarstva,
  • ugostiteljstva,
  • trgovine,
  • prerađivačke industrije,
  • i uslužnih djelatnosti.

Stručnjaci smatraju da će broj stranih radnika u BiH nastaviti da raste u narednim godinama, posebno zbog odlaska domaće radne snage u zemlje Evropske unije.

Upravo zato priče poput okupljanja Filipinki u Gradišci pokazuju da radne migracije ne moraju biti samo ekonomska potreba, već i prilika za stvaranje novih zajednica, prijateljstava i rušenje predrasuda u društvu.