Njegova unuka Mubera Salihović, koja se o njemu brinula pred kraj života, kaže da je bio izuzetno pošten čovjek.

"Dedo je bio divan, glavno mu je bilo poštenje, tako me je učio. Toliko je bio pošten da mi je to nekad išlo na živce. Cijeli svijet nepošten, on sve pošteno", rekla je Mubera.

Alija Sirotanović rođen je 1914. godine u selu Trtorići kod Breze i gotovo cijeli život proveo je radeći u rudniku mrkog uglja. Najveću slavu stekao je 24. jula 1949. godine kada je sa grupom rudara tokom jedne smjene iskopao 152 tone uglja i tako oborio tadašnji svjetski rekord sovjetskog rudara Alekseja Stahanova.

Taj podvig imao je veliki značaj za tadašnju Jugoslaviju koja se nalazila u političkom sukobu sa Sovjetskim Savezom nakon Rezolucije Informbiroa.

Sirotanović je nakon rekordnog uspjeha postao simbol jugoslovenskog socijalizma i radničkog pokreta, a njegova slava širila se širom zemlje.

Ipak, uprkos popularnosti i priznanjima, ostao je skroman čovjek.

Prema pričama koje su godinama pratile njegov život, Josip Broz Tito pitao ga je šta želi kao nagradu za svoj trud, a Alija je navodno odgovorio da bi posao bio lakši kada bi imao veću lopatu. Tako je nastala čuvena „sirotanovićka“, lopata koja je postala simbol rudarskog rada.

Kada mu je ponuđen automobil po izboru, izabrao je skromnu „fiću“.

"Fiću smo dobili i ja sam mog dedu vozala u njemu. Namjerno je uzeo to auto jer smo živjeli u selu, a fića može i po makadamu", ispričala je njegova unuka.

Mubera tvrdi da je Alija odbijao stanove i vile koje su mu nuđene.

"Davali su mu stanove, vile u Beogradu, on je odbijao. I danas ga Srbija više poštuje nego naša država", rekla je ona.

Sirotanović je kasnije dobio stan u Brezi, a njegova fotografija našla se i na novčanici od 20.000 dinara iz 1987. godine.

Iako je bio simbol države, penzionerske dane proveo je sa skromnim primanjima.

Njegova unuka kaže da je pred kraj života jedva sastavljao kraj sa krajem i da je ostao zaboravljen u sredini u kojoj je proveo cijeli radni vijek.

Alija Sirotanović preminuo je 13. maja 1990. godine, neposredno pred raspad Jugoslavije čiji je bio jedan od najvećih simbola.

Njegovo ime danas nosi ulica u rodnom kraju, a u krugu rudnika Breza podignuta mu je bista u znak sjećanja na rudara koji je obilježio jedno vrijeme, piše Stil.