Istraživači navode da bi ove dvije države bile među najotpornijima u slučaju „iznenadne katastrofe koja smanjuje sunčevu svjetlost“, poput nuklearnog rata, erupcije supervulkana ili udara asteroida.

Pored Australije i Novog Zelanda, među državama koje bi bile najbolje pripremljene za ovakav scenario nalaze se Island, Solomonska Ostrva i Vanuatu.

Autori studije analizirali su 38 ostrvskih država prema 13 faktora koji mogu uticati na opstanak nakon globalne katastrofe. Među ključnim kriterijumima bili su proizvodnja hrane, energetska samostalnost, industrijska proizvodnja i uticaj klimatskih promjena izazvanih katastrofom.

Istraživači smatraju da bi čak i u najtežim scenarijima postojali dijelovi svijeta u kojima bi ljudi mogli da prežive, ali da bi stanovnici najotpornijih država imali najveće šanse da izbjegnu potpuni povratak u predindustrijsko doba.

Australija je zauzela prvo mjesto zahvaljujući velikim zalihama hrane, snažnoj infrastrukturi, energetskom višku i razvijenom zdravstvenom sistemu.

"Australijske zalihe hrane su ogromne, sa potencijalom da prehrane desetine miliona dodatnih ljudi", navodi se u studiji.

Ipak, istraživači upozoravaju da bi bliske vojne veze Australije sa Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama mogle povećati vjerovatnoću da postane meta u eventualnom nuklearnom sukobu.

Novi Zeland, prema ocjeni autora, ima određene prednosti zbog dugogodišnjeg nuklearno neutralnog statusa, ali i zbog geografskog položaja koji ublažava ekstremne temperaturne promjene tokom perioda smanjene sunčeve svjetlosti.

Profesor Nik Vilson sa Univerziteta Otago u Velingtonu rekao je da Novi Zeland ima veoma efikasnu ekonomiju zasnovanu na izvozu hrane.

"Imamo izuzetno efikasnu ekonomiju zasnovanu na izvozu hrane, koja bi mogla višestruko da prehrani stanovnike Novog Zelanda samo od izvoza", rekao je Vilson.

On je dodao da bi čak i u slučaju pada poljoprivredne proizvodnje od 61 odsto tokom dugotrajne nuklearne zime, zemlja i dalje imala dovoljno hrane za stanovništvo.

Ipak, istraživači upozoravaju da bi prekid globalne trgovine mogao izazvati ozbiljne probleme, jer Novi Zeland zavisi od uvoza goriva, pesticida i poljoprivrednih mašina.

Prema modelima nuklearne zime, Kina, Rusija i Sjedinjene Američke Države mogle bi da zabilježe pad proizvodnje hrane i do 97 odsto, zbog čega bi morale da razvijaju nove tehnologije proizvodnje hrane, piše B92.